Svima njima život bi se, međutim, mogao produljiti terapijom “pametnom” i skupom tarcevom, koja još nije uvrštena na Listu posebno skupih lijekova HZZO-a, formiranoj upravo zato da bi svi kojima su ti lijekovi potrebni s jednakim izgledima došli do terapije, piše Slobodna Dalmacija

Mjesečna doza tarceve stoji 19 tisuća kuna, a oboljeli se snalaze na razne načine da bi se domogli spasonosnog lijeka - dižu kredite, traže pomoć prijatelja, prodaju imovinu...

Mediji su u više navrata iznosili priče oboljelih koji, apelirajući na savjest odgovornih za raspodjelu zdravstvenog novca, pitaju vrijedi li njihov život djelića proračuna. Njima i njihovim obiteljima jedina je novogodišnja želja da se tarceva u 2009. uvrsti na HZZO-ovu listu.

Slično razmišljaju i oboljeli od raka bubrega, koji također preko svojeg zdravstvenog osiguranja ne mogu do sutenta, lijeka nove generacije čija mjesečna terapija, ovisno o dozi, stoji od 37 do 55 tisuća kuna.

Godišnje se ta vrsta karcinoma dijagnosticira kod 600-tinjak osoba u Hrvatskoj. Sutent, koji u Europi i svijetu predstavlja prvu liniju liječenja, prema neslužbenim informacijama, na Listu posebno skupih lijekova trebao bi biti uvršten početkom sljedeće godine, a na čekanju postupka uvrštenja je, kako doznajemo, i tarceva.

Službenu potvrdu od HZZO-a nismo dobili, uz obrazloženje kako dok traje postupak uvrštenja ne mogu dostavljati podatke o predanim zahtjevima.

U Koaliciji udruga u zdravstvu pozdravljaju povećanje novca za lijekove u zdravstvenom proračunu za iduću godinu, ali su vrlo kritični prema postojećem sustavu sporog i ograničenog uvrštavanja lijekova na listu.

- U situaciji kada je više takozvanih pametnih i ciljanih lijekova, zbog kojih se oboljeli od karcinoma sve dugotrajnije i uspješnije liječe, hrvatski pacijenti nemaju nikakvih šansi - smatra Katarina Katavić, predsjednica Udruge oboljelih i liječenih od malignih bolesti “Za novi dan”.

U Hrvatskoj su mali pomaci ipak napravljeni - u posljednjih nekoliko godina izdvajanja za onkološke lijekove povećana su s dva na pet posto zdravstvenog novca, no to je još uvijek daleko od europskog prosjeka od devet posto.

I po ukupnoj potrošnji lijekova još uvijek smo na začelju Europe - prema izvješću o farmaceutskom tržištu Hravtska se na toj ljestvici nalazi na 13. mjestu na kontinentu, ispred Ukrajine, Kazahstana i Srbije

Skupi lijekovi su se do 2004. godine plaćali iz bolničkih proračuna, zbog čega su bili zakinuti pacijenti u “siromašnijim” bolnicama. Nakon toga osnovan je poseban fond u HZZO-u, a dugotrajnu administrativnu proceduru ministar Darko Milinović skratio je prije par mjeseci, pa se lijek dobiva za desetak dana, ali samo ako je na listi.

Ostali skupi lijekovi i dalje bi se trebali financirati iz limitiranih bolničkih proračuna, što se u praksi, unatoč preporuci specijalista, gotovo nikad ne događa jer bolnička povjerenstva za lijekove zahtjeve ne odobravaju zbog cijene lijekova.