Franak je na konferenciji za novinare održanoj u povodu zahtjeva za odluku o prethodnom pitanju na Sudu EU ustvrdio da je Vrhovni sud postavio Sudu EU isto ono pitanje koje je već riješio u oglednom postupku ustvrdivši da je sporazum kojim je provedena konverzija valjan.

No, po riječima aktivista Gorana Aleksića i odvjetnika Igora Metelka, ovaj put pitanje postavljeno je tako da se ispituje usklađenost zakona kojim je konverzija propisana s pravom EU-a te je u obrazloženjima pitanja iznesen niz lažnih informacija.

Udruga Franak napominje da Vrhovni sud tvrdi kako je tužitelj povukao dio tužbe za valutnu klauzulu jer je smatrao da je konverzijom dobio razliku tečaja, a prava je istina, kažu u Frank, ta da je tužbu povukao zbog toga jer u to vrijeme još nije bila utvrđena ništetnost valutne klauzule CHF, pa nije imao pravnu sigurnost da će dobiti presudu po valutnoj klauzuli.

Uz to, kažu u Franku, Vrhovni sud tvrdi kako nisu sporne kamatne stope primijenjene u obračunu konverzije iako se radi o kamatnim stopama koje su banke mijenjale svojim odlukama koje su jednako ništetne kao i kamatne stope u CHF kreditima.

Franak proziva Vrhovni sud da laže

Frank je prozvao Vrhovni sud da laže kako je zakonom retroaktivno bila regulirana zamjena kamatne stope dok je stvarno zakonom bila regulirana samo metodologija izračuna nove glavnice primjenom određenih parametara iz euro kredita.

Osim toga, Vrhovni sud tvrdi da su zakonom uklonjene nepoštene ugovorne odredbe iako zakon uopće nije imao intenciju uklanjanja nepoštenih odredaba nego je, tvrdi Franak, imao intenciju samo izjednačiti potrošače s CHF kreditima s potrošačima koji su ugovarali EURO kredite

"Te tvrdnje idu dotle da se lažno govori kako je sadržaj dodatka ugovora odredio zakonodavac, a zakonodavac se time uopće nije bavio, nego se bavio isključivo metodologijom izračuna konverzije, dok su banke nudile anekse različita sadržaja, s različitim kamatama pa čak i sa zabranjenim odredbama koje su kasnije na intervenciju HNB-a morale izbaciti iz aneksa", poručili su iz Franka.

U toj udruzi smatraju da umjesto o valjanosti aneksa, Sud EU treba odgovarati na pitanja prava na restituciju unatoč konverziji, kao što je to riješeno u predmetu Suda EU C-118/17, Dunai. gdje nije dovedena u pitanje valjanost zakonske intervencije nego je utvrđeno da se unatoč intervenciji mora ispitati je li tom intervencijom potrošač potpuno obeštećen.

"Općinski suci shvatili glavnu intenciju Suda EU"

"Imamo već čitav niz izvrsnih prvostupanjskih presuda na sudovima u Zagrebu, Sisku, Karlovcu i Kutini, na kojima su suci općinskih sudova duboko zagrizli pravo EU i potpuno shvatili koja je glavna intencija Suda EU u njegovim odlukama”, ustvrdili su u Franku.

Na tim je sudovima, kažu u Franku vještačenjima dokazano da potrošači konverzijom nisu obeštećeni pa očekuju da će na Sud EU sljedećih mjeseci biti dostavljena i pitanja s općinskih sudova kojima se propituje pravo na restituciju a ne usklađenost zakona s pravom EU-a te da će se u spojenim postupcima odlučivati o krucijalnim pitanjima za sve potrošače koji su proveli konverziju.

Tako spojeni postupci svakako mogu dati odgovor na pitanja koja su krucijalna, dok odgovor na pitanje koje je postavio Vrhovni sud može samo potvrditi ono što je već riješeno u oglednom postupku, zaključila je udruga Franak.

"Vrhovni sud opet zavlači slučaj franak i pomaže bankama da zadrže novac"

Vrhovni sud i Visoki trgovački sud su po tvrdnjama udruge Franak svojim nepoznavanjem prava EU uzrokovali i konverziju, i sve što se nakon konverzije događa te, umjesto da sada djeluje proaktivno, opet zavlači slučaj franak čime pomaže bankama da zadrže novac koji im ne pripada čime uzrokuje veliku štetu "opljačkanim potrošačima" te posredno i hrvatskom gospodarstvu.

"Ne možemo se oteti dojmu da banke imaju veliki utjecaj na Vrhovni sud koji je postao istinska brana vladavini prava u Hrvatskoj", poručili su iz udruge Franak.

Očekuju da će neki od općinskih sudaca sa znanjem, moralom i integritetom postaviti nova pitanja Sudu EU vezano za restituciju jer je to po njima jedina mogućnost da se slučaj franak konačno raščisti u dijelovima koji zahvaljujući Vrhovnome sudu još uvijek nisu pravno jasni.

Temeljno pitanje, kažu u Franku, jest to ima li potrošač koji je konvertirao CHF kredit pravo na puno obeštećenje, ako konverzijom to nije postignuto, dok za pitanje usklađenosti zakona s pravom EU-a smatraju da je bespredmetno i da je postavljeno kako bi se potrošače odvrati od tužbi.