Svi ravnatelji tvrde da su im iskustva za sada vrlo pozitivna te da su zadovoljni i roditelji i učenici.

Natko Duvnjak, ravnatelj OŠ Jurja Dalmatinca u Šibeniku kaže da su oni prije pola godine uveli uniforme, odnosno jednake 'polo majice', za sva odjeljenja i sve razrede od prvog do osmog.

'U raspravama o uniformama uvijek smo bili vođeni idejama da one mogu pomoći da se iskorijeni osjećaj socijalnih razlika te da se poveća osjećaj zajedništva i odgovornosti. Primjerice, vidimo da se znatno povećao osjećaj odgovornosti u ponašanju na putu do škole', rekao je za tportal Duvnjak.

'Uniformama su jako zadovoljna čak i djeca. Osjećaju pripadnost školi, da su prepoznatljivi. Mislim da je to najbolje što se dogodilo s uvođenjem uniformi. Majice imaju kratke rukave pa za jesen planiramo nabaviti nešto između trenirki i jakni', objasnio je šibenski ravnatelj dodavši kako istim putem od nedavno kreću i neke druge osnovne škole u njihovom gradu.

U početku je, kaže, postupak uvođenja bio malo kompliciran zbog raznih veličina. No majice su naručili na veliko od hrvatske tvrtke Galeb iz Omiša tako da s PDV-om koštaju samo 45 kuna, mada su 100 posto pamučne i vrlo kvalitetne.

Roditelji su zadovoljni među ostalim i zato što im to ujutro olakšava posao; ne moraju razmišljati što će im djeca odjenuti. Vodstvo škole odlučilo je da ide u provedbu projekta nakon što je dobilo podršku Vijeća roditelja koje je odabralo tamno ljubičastu boju kao standard.

'To je boja naše škole, a odgovara i dječacima i djevojčicama. Osim toga izgleda vrlo lijepo', kaže Duvnjak.

U projektu su se upravljali tradicijom koja postoji u brojnim zapadnim zemljama.

'U početku su neki ljudi prigovarali da je ideja na tragu socijalističkih. No to ne stoji jer mnoge zapadne zemlje od Italije, preko Britanije do SAD-a imaju uniforme', kaže ravnatelj.

Također odbacuje kritike da bi uniforme mogle sputavati kreativnost učenika:

'Mislim da one upravo suprotno - potiču kreativnost. Naime, ako su po izgledu odjeće svi isti, onda će morati pronaći neki drugi način da se izdvajaju i dokazuju – znanjem, zalaganjem, kreativnošću u radu i sl.'

Prvi eksperiment u srednjoj školi

Uniforme je ove godine eksperimentalno, u jednom razredu, uvela i srednja škola Stjepana Sulimanca u Pitomači. Njihovo iskustvo bit će osobito zanimljivo jer je poznato da je tinejdžerima malo teže prihvatiti da im se propisuje kako će izgledati.

Njezin ravnatelj Josip Ivoš ističe da su zapravo više uveli neki kodeks odijevanja nego istovjetnu uniformu za sve. Već sada imaju pozitivne reakcije učenika i roditelja, no podrobniju analizu rezultata obavit će po završetku školske godine.

'Uniforme smo uveli krajem travnja. Znamo za tuđa iskustva i napise u medijima, no odlučili smo pridonijeti toj raspravi. Za sada imamo pozitivne komentare kako učenika eksperimentalnog razreda tako i ostalih u školi, ali i roditelja', kaže Ivoš.

Učenici su se dobrovoljno uključili u eksperiment, a on ima uglavnom dva cilja. Prvi je promocija kulture odijevanja u školi, a drugi je socijalan aspekt – da se učenicima smanje troškovi odijevanja.

'Naime, primijetili smo da učenici puno troše na odjeću s robnim markama. To je, nažalost, postalo hit u cijeloj Hrvatskoj. Time se učenici koji si ne mogu priuštiti skupu odjeću socijalno opterećuju', rekao je Ivoš pa pojasnio:

'Muški nose košulje, kravate, sakoe, hlače i cipele. Boja nije definirana, samo je preporučeno da odijela budu tamnije boje. Djevojke nose košulje, mašne, sakoe i cipele, a mogu birati između suknji do koljena i hlača. Također im nisu zadane boje ili kroj.'

Jedno od pozitivnih iskustava učenika, osobito djevojaka, jest da im je jednostavnije spremiti se za školu. Osim toga bolje se osjećaju i zato jer ih nastavnici bolje doživljavaju i više uvažavaju, kaže ravnatelj iz Pitomače.

Iskustva i polemike u svijetu

Rasprave o mogućim koristima i nedostacima uvođenja uniforma u škole u cijelom razvijenom svijetu već godinama polariziraju roditelje, nastavnike, psihologe i obrazovne stručnjake. U nekim državama kao što je Japan one su vrlo uobičajene, nalikuju na europske vojne uniforme zbog utjecaja Njemačke, Britanije i Francuske sredinom prošlog stoljeća, a popularne su čak i u manga crtićima. U drugima, kao što je Njemačka, imaju problema s idejom jer mnoge ljude asociraju na nacizam.

Za sada još nema dovoljno studija o njihovu utjecaju na ponašanje, zadovoljstvo i uspjeh učenika. Najviše ih je provedeno u SAD-u, gdje ih je 1996. podržao predsjednik Bil Clinton radi sprječavanja nasilja i krađa skupe odjeće. Nažalost, one nisu urodile nekim dramatičnim rezultatima ili zaključcima – neke su pokazale blago pozitivne rezultate, a druge blago negativne.

Prema rezultatima jedne studije koju su od 1993. do 2006. stručnjaci sa Sveučilišta u Houstonu proveli u 160 javnih gradskih škola uvođenje uniforma smanjilo je broj dana odsutnosti učenika za jedan, a malo je poboljšalo akademski uspjeh i ponašanje. Štoviše, iskustvo je pokazalo da su pozitivni rezultati s vremenom rasli. Do sličnih rezultata došlo je i istraživanje provedeno 2005. u saveznoj državi Ohio. Jedna studija objavljena 2012. zabilježila je pad potrebe za discipliniranjem, uključivanja u bande i nasilja, te porast sigurnosti, samopouzdanja i lakoće odlaska u škole.

S druge strane David Brunsma sa sveučilišta University of Missouri-Columbia smatra da uniforme u američkim školama ipak nisu uspjele u svojim ključnim ciljevima – nisu ublažile atmosferu ekonomske nejednakosti niti su stvorile osjećaj snažnije pripadnosti nečem većem.

'Naprotiv ja sam našao neki vrlo malen, ali ipak značajan negativan rezultat u akademskim ostvarenjima', rekao je Brunsma 2006. za BBC.

Za i protiv

Pobornici uglavnom ističu da uniforme:

-Sprječavaju formiranje bandi u kampusima
-Potiču disciplinu
-Pomažu učenicima da se odupru kupovini trendi odjeće
-Olakšavaju prepoznavanje uljeza u školi
-Smanjuju ekonomske i društvene razlike
-Pojačavaju osjećaj ponosa i pripadnosti školi
-Smanjuju odsutnost s nastave

Protivnici uglavnom smatraju da uniforme:

-Krše prava učenika na slobodu izražavanja
-Djeluju kao svojevrsna kozmetička zaštita od školskog nasilja
-Izlažu učenike nasilju učenika drugih škola
-Predstavljaju financijski teret za siromašne roditelje
-Teško se nameću u javnim školama

Feministice se u svijetu uglavnom protive suknjama kao uniformama za djevojčice jer smatraju da im se tako nameće prihvaćanje spolne uloge u kojoj se neke ne osjećaju dobro. Također smatraju da je ideja prema kojoj će školska uniforma ublažiti izražavanje seksualnosti tinejdžerica vrlo seksistička jer ide na ruku nekim vjerskim i konzervativnim konceptima prema kojima se krivnja za prirodnu uzajamnu privlačnost među mladima svaljuje isključivo na djevojke.

Očito je da je ovaj trend posljednjih godina zaživio u Hrvatskoj. Stoga je za očekivati da će o njemu u narednim godinama biti sve više rasprava, a nadajmo se i objektivnih istraživanja. Ono što je trenutno najvažnije, vjerojatno je da se uniforme ne uvode nasilno već uz zajednički dogovor i dobrovoljan pristanak svih uključenih strana - nastavnika, roditelja i učenika.