Znate li da bi Kraljevica bila glavni grad Hrvatske da je uspjela Urota zrinsko-frankopanska? Koliko je grana Frankopana? Kako je lukavi Dujam s Vrbnika postao krčki knez? Zašto je narodna loza promijenila prezime i postala - rimski Frankopani? Kako je bilo biti žena Frankopanka? Koja venecijska kula krije tajnu o najljepšoj frankopanskoj ljubavnoj priči? Ima li istine u priči da loza Frankopana nije izumrla, nego se izmjestila – u Švedsku? Što su to Frankopanska proročanstva?

Putovima Frankopana: od Krka preko Vinodola do Gorskog kotara

To su samo neka od pitanja tipa – što ste oduvijek željeli znati o Frankopanima, a niste se usudili pitati – na koja se pred posjetiteljem dvorca Nova Kraljevica u kojem je prošloga tjedna otvoren Centar Putovima Frankopana nižu odgovori. Centar je prva je postaja ovoga jedinstvenog kulturno-turističkog projekta; prva, jer ruta Frankopana vodi kroz 17 kaštela i tri sakralna kompleksa nanizana od Krka preko Vinodola do Gorskoga kotara. Na tom putovanju kroz prostor i vrijeme Kraljevica je stožerna točka istraživanja bogate baštine obitelji koja je više od pet i pol stoljeća obilježila hrvatsku povijest. Nema te važne društvene i političke dužnosti i uloge koju nisu obnašali; bili su kneževi, banovi, potkraljevi i ratnici, podupiratelji umjetnosti i pjesnici, a na kraju i tragični politički prevratnici u potrazi za boljim svijetom. Pritom priča nije samo hrvatska, ona je europska: posjedi obitelji Frankopan nalazili su se i u Austriji, Bosni, Mađarskoj, Italiji, Sloveniji, čak i Švedskoj, a Frankopani su bili u ženidbenim vezama s europskim dvorovima, igrajući važnu ulogu pred najezdom Otomanskog carstva. Četiri grane Frankopana osobito su bile uspješne: cetinska, slunjska, ozaljska i tržačka.
Kulturno-turističku priču o Frankopanima izdašno su financirali EU i Primorska-goranska županija

Svi ti elementi sage o Frankopanima ispričani su u Kraljevici multimedijalno i interaktivno: o njima slikom govori animirani film, dočaravaju je povijesni artefakti uključujući i jedan papinski oklop, a o svakidašnjem životu svjedoči čak i jedna – gatalica.

'Ono što je u Kraljevici za Hrvatsku pionirski projekt, u Europi je poznato kao poseban turistički proizvod pod imenom kulturne rute. Europa je, preko programa HERA (HERA − turizam jadranske baštine u okviru programa IPA jadranske prekogranične suradnje u kojem sudjeluje osam zemalja) izdašno pomogla uređenje centra. Uloženo je ukupno 2,6 milijuna kuna, od čega su 85 posto, tj. 2,2 milijuna kuna sredstva Unije, a 400 tisuća kuna novac je Primorsko-goranske županije', kaže voditelj projekta Valerij Jurešić, pročelnik Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije

'Uloga županije je povezivanje teritorija, ujednačavanje kvalitete života na cijelom prostoru, kombiniranje različitih resursa u jedinstvenu ponudu i poticaj razvoju. U tom smislu Kulturna ruta Putovima Frankopana je nešto što se iz samo od sebe nameće. S jedne strane se nalazi bogata materijalna baština u obliku brojnih kaštela, dvoraca, starih gradova i urušavajućih gradina. Na drugoj su strani brojne male zajednice pored tih objekata u obalnom zaleđu, unutrašnjosti otoka ili među planinama Gorskog kotara koje gube stanovništvo, teško zadržavaju mlade ljude i ne uspijevaju svoje kulturne i prirodne potencijale staviti u društvenu i razvojnu funkciju. Zato je ruta Putovima Frankopana uistinu nešto novo u Hrvatskoj', kaže Jurešić napominjući kako je županija u projekt krenula najprije intenzivno radeći s lokalnim stanovništvom. 'Riječ je o dvadeset objekata koji se nalaze na području četrnaest gradova i općina. Godinu dana je trajala zajednička priprema projekta, a tek nakon što smo pridobili lokalne dionike za ideju i njezine osnovne značajke, u priču su ušli vanjski suradnici', objašnjava Jurešić.

Nije nam cilj nekritičko veličanje nacionalnih mitova

U posjetiteljskom centru Kraljevica svi ti spomenici povezani su u suvremeni zemljovid turističke mreže ispletene na ostavštini Frankopana. Središnji izložak posjetiteljskoga centra je meandrirajući stol, instalacija koja posjetitelju omogućava uvid u glavne punktove rute. No i način na koji se priča pripovijeda bitan je odmak od uobičajenih povijesnih narativa kad je nacionalna povijest posrijedi.

'Nismo htjeli ovu kulturnu rutu pretvoriti u nekritično veličanje nacionalnih mitova. Smisao interpretacije smo tražili u osobnom iskustvu posjetitelja svih uzrasta i iz različitih kulturnih krugova. I našli smo izvrsne partnere koji su to tako i izveli, u mnogočemu čak i bolje nego što smo to sami zamišljali.

Srednji vijek, o kojem se ovdje govori, nije predstavljen ni povjesničarski ni u obliku rekonstrukcija kakvima pribjegavaju povijesni sajmovi ili udruge žive povijesti. Tražili smo rješenja koja potiču osobni doživljaj na svjež, dostupan, pa i zabavan način. Nitko ovdje ne drži prodike i ne uvjerava posjetitelja. Priče se prostiru posjetitelju na volju, nude se samostalnom istraživanju, nutkaju na posjetu točkama rute, uživanju u prekrasnoj prirodi koja ih okružuje te upoznavanje sa zajednicama koje tamo žive. Frankopane prikazujemo cjelovito, sa slavnim i neslavnim epizodama, kao pojedinačne ljude koji se nalaze pred svojim životnim kušnjama baš kao i svaki posjetitelj danas pred svojima', kaže Jurešić.