Nakon objave liste poreznih dužnika, na stupu srama našla se Hrvatska radio-televizija kao tvrtka s drugim najvećim dugom u državi, ali bilance javnih kompanija otkrivaju da baš svaka od dvadeset tvrtki s većinskim državnim vlasništvom ima nepodmirene porezne obveze prema državi. Ukupno javne tvrtke duguju 657,4 milijuna kuna, evidentiranih u stavci obveze za poreze, doprinose i slična davanja. Iako su to promjenjive stavke bilance poduzeća unutar kratkoročnih obveza, indikativno je da su polovicom godine sve imale nepodmirene račune prema državi, piše Večernji list
Lani je stanje bilo još dramatičnije jer su na isti dan 2011. te tvrtke dugovale ukupno 1,15 milijardi kuna. Ovogodišnju bilancu zapravo je poboljšalo podmirenje dugova Hrvatske elektroprivrede i ako se iz zbroja isključe dugovanja komunalaca, nepodmirene porezne obveze u godinu su dana zapravo narasle sa 515 na 583 milijuna kuna, što je rast od problematičnih 13 posto. Ni država nije bez grijeha. Tako 20 tvrtki u vlasništvu države od institucija i ministarstava koji čine državni sustav potražuje 560,6 milijuna kuna, piše Večernji list
HRT je prozvan za porezni dug od 222,65 milijuna kuna, pri čemu je dug po porezu na dodanu vrijednost 265,3 milijuna kuna. Ipak, javna medijska kuća u svojoj bilanci, objavljenoj na stranicama Ministarstva financija, u stavci porezi, doprinosi i slična davanja priznaje tek 159 milijuna kuna duga, a istodobno od države potražuje 107 milijuna kuna. U bilanci ove godine nije rezervirala sredstva za porezne obveze. HRT se zapravo spori oko stvarnog iznosa duga, a predmet je na Upravnom sudu, koji još nije donio rješenje. Domagoj Novokmet, v. d. ravnatelja HRT-a, potvrdio je Večernjem listu nedavno da se problem duga rješava te da pregovara s Poreznom upravom.
Croatia osiguranje također bi se našlo na listi poreznih dužnika da nije postiglo dogovor s Ministarstvom financija. Tako je potkraj lipnja imalo samo 13 milijuna kuna poreznih obveza zato što je 121 milijun kuna definiran kroz odgođenu poreznu obvezu. Na odgodu poreznih obveza odlučila se i Jadrolinija, koja je tako smanjila kratkoročne porezne obveze za 11 milijuna kuna. Od dvadeset tvrtki, čak ih 13 ima veći dug nego u isto vrijeme lani, a najviše su se zaigrale Hrvatske željeznice, koje umjesto lanjskih 63 milijuna kuna sada duguju gotovo 100 milijuna kuna. Potražuju od države točno polovicu tog iznosa. Dug su povećale i Hrvatske autoceste, i to na 64 milijuna kuna, ali u trenutku sastavljanja bilance država je toj tvrtki dugovala gotovo dvostruko veći iznos.
Dužnici na državnoj kasi zapošljavaju više od 60.000 ljudi, a samo za plaće izdvojili su u pola godine 4,1 milijardu kuna, odnosno 34 milijuna kuna više nego u prvoj polovici 2011. Uz plaće i isplatu materijalnih prava zajamčenih kolektivnim ugovorima, državne tvrtke opterećene su i zaostalim obvezama prema radnicima. Tako u bilancama 20 tvrtki pronalazimo 460 milijuna kuna obveza prema radnicima, što je skok od 30 milijuna kuna u odnosu na prvu polovicu 2011. Riječ je o zaostalim plaćama, putnim nalozima ili pak božićnicama. Da štednje nema, pokazuje i podatak o rastu rashoda za više od milijardu kuna iako su prihodi u prvih šest mjeseci pali pa ne čudi da je umjesto blage neto dobiti grupa poduzeća završila u gubitku većem od 627 milijuna kuna.
