Nakon poduljeg koketiranja s idejom, Europska komisija odlučila je i službeno predložiti uvođenje euroobveznica, otvarajući javnu raspravu o tome trebaju li se vlade članica eurozone kolektivno zaduživati, uz kratkoročni cilj servisiranja državnih aparata prezaduženih država članica.

Komisija vjeruje da bi izdavanje zajedničkih euroobveznica, koje bi zamijenile državne obveznice, mogle ublažiti strahove tržišta od dugova članica eurozone i daljnjih obaranja prinosa za posrnule nacije. Giganti eurozone Francuska, Italija i Španjolska već se suočavaju s porastom troškova zaduživanja na tržištima obveznica, baš poput velikih gubitaša Grčke, Irske i Portugala.

'Obveznice stabilnosti (euroobveznice) neće riješiti naše neposredne probleme i ne mogu zamijeniti reforme potrebne u državama pod pritiskom. No važno je pokazati javnosti i međunarodnim ulagačima da smo ozbiljni u namjeri uspostave snažnijeg upravljanja u eurozoni, kako po pitanju discipline tako i zbližavanja. Primjer za to upravo su obveznice stabilnosti', rekao je Barroso.

Izdavanje euroobveznica značajno bi smanjilo kamate prezaduženim državama eurozone, ali ih istovremeno i povećalo Njemačkoj. To najveće europsko gospodarstvo, s najnižim troškovima zaduživanja, strahuje da će podleći obavezi davanja 'lavovskog' udjela u zajedničkom sustavu zaduživanja.

Bruxelles vs. Merkozy

Tijekom višemjesečne krize eura, čovjek se ponekad zapita koja je uloga Europske komisije u cijeloj toj priči. Naime, stalno smo u prilici gledati hitne samite EU-a, na kojima se sve vrti oko toga je li Grčka vlada pala, što će napraviti Italija te kako će na kraju odlučiti Francuska i Njemačka, posebice potonja. Europski mediji već odavno pišu da sve odluke oko spašavanja eura donosi Merkozy, odnosno šefovi dvije najmoćnije europske države, dok je Europska komisija, na čelu s Barrosom, prilično marginalizirana.

S očekivanim prijedlogom za postizanje stabilnosti eura, Europska komisija danas se vraća u centar zbivanja: Barroso je predložio uvođenje 'obveznica stabilnosti' (stability bonds), što je ljepši naziv za euroobveznice. To bi u praksi značilo da će sve članice eurozone pod jednakim uvjetima moći posuđivati novac, što bi predstavljalo slamku spasa za države poput Grčke, Italije i Španjolske, koje već odavno plaćaju prevelike kamate na svoje dugove. Granica iznad koje kamata postaje previsoka za uspješno dugoročno otplaćivanje državnog duga iznosi sedam posto, što su Grčka i Italija već premašile. No, ukoliko bi sve članice eurozone zajednički garantirale dugove svake pojedine države, kamate bi se spustila na najmanje četiri posto.

Riječ je o ideji koja se već duže vrijeme može čuti u Bruxellesu, ali i europskim medijima, a zastupaju je i brojni ugledni ekonomisti. Ipak, sve to ne znači da je i Njemačka za euroobveznice, iz jednostavnog razloga što bi uvođenje istih predstavljalo značajno povećanje niskih kamata koje Nijemci dobivaju za svoje kredite. Kancelarka Angela Merkel već je unaprijed rekla da joj se ideja nimalo ne sviđa, no činjenica je i da se u proteklih godinu dana u ime spasa eura učinilo mnogo toga što se nikome pretjerano ne sviđa.

Njemačka 'sama u Europi'

Sueddeutsche Zeitung u današnjem komentaru upozorava da bi Njemačka mogla ostati 'sama u Europi' ako nastavi s odbijanjem uvođenja euro-obveznica. 'Već je nekoliko partnerskih zemalja upozorilo Njemačku da se izolira', piše u tekstu, u kojem se ističe i da malo tko u Europi gleda blagonaklono na tvrdoglavost Angele Merkel, koja je i protiv euroobveznica i protiv toga da se Europska središnja banka (ECB) više angažira oko stabilizacije eura. Merkel, dakle, sve svoje nade polaže u stabilizacijski fond EFSF, za koji mnogi stručnjaci već sada predviđaju da neće biti dovoljan.

Merkel uopće nije zadovoljna Barrosovim prijedlogom, kako je jučer stavila do znanja u Berlinu: 'Ovo nije pravi trenutak za vođenje te debate. Pitanje zajedničkih obveznica pripada, ako uopće, na kraj diskusije. To u svakom slučaju ne bi funkcioniralo na duži rok.' U ovom slučaju Merkel je dobila podršku i guvernera Bundesbanke Jensa Weidmanna, koji je naglasio da ECB ne smije nikako početi financirati države jer će tako 'izgubiti svoju neovisnost'.

Nove podjele u eurozoni

I Wolfgang Schaeuble, njemački ministar financija, upozorio je da izdavanje euroobveznica ne bi riješilo temeljne uzroke problema eurozone, već bi jednostavno umanjilo pritisak na prezadužene države.

'Ovdje je riječ o uspostavi pravila za financijsku disciplinu u europskim zemljama. Čim počnete govoriti o euroobveznicama (...) uklanjate pritisak s tih zemalja', rekao je Schaeuble za radio Deutschlandfunk.

Već sutra se zato Merkel sprema na sastanak s francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem i novim talijanskim premijerom Marijom Montijem, kako bi analizirali aktualnu situaciju i planove nove vlade u Rimu. U međuvremenu, već su se sastali luksemburški premijer Jean-Claude Juncker i novi grčki premijer Lucas Papademos, koji je nakon susreta izjavio da bi 'euroobveznice mogle biti pravo sredstvo za rješavanje krize'.

Komisija tvrdi da će uvođenje tzv. obveznica stabilnosti biti uspješno jedino ako se provede istovremeno sa znatno oštrijom kontrolom nacionalnih proračuna i konkurentnosti 17 država članica eurozone.