'Imam jedno osobno iskustvo, ali ne iz Somalije, nego s drugih obala. To je bilo 80-ih na obali Indonezije kada sam se slučajno našla na jednom trgovačkom brodu kojem su prijetili gusari. Tada nije bilo nikakve obrane, nikakvog oružja, nije bio uspostavljen nikakav sustav i pomori na brodu su se poslužili vodenim topovima i bodljikavo žicom kojom su se pokušali spasiti od gusara koji su preko krme htjeli doći na brod', opisala je svoj susret s gusarima HDZ-ova Dubravka Šuica.

Svoju priču Šuica je ispričala tijekom rasprave o sudjelovanju hrvatskih časnika u operaciji Atalanta, a prema saborskoj odluci Hrvatska bi na obale Somalije trebala poslati do pet časnika. Iako je saborska većina podržala odluku, HDSSB-ovac Boro Grubišić uvjeren je da Hrvatska ne bi smjela bespogovorno slati ljude i svaku misiju, a za operaciju Atalanta kazao je da je 'u najmanju ruku sumnjivih namjera'.

Grubišić je objasnio kako je nemoguće da u vrijeme visoke tehnologije netko može uspješno skriti otete brodove.

Slično misli i Damir Kajin (IDS). 'Želimo pokoriti Afganistan, a ne možemo stati na kraj gusarima koji u nekim uvalama znaju držati usidrenih 30 brodova', upozorio je Kajin, upitavši kako je moguće da se ti brodovi ne vide iz zraka.

'Netko se igra cijenama nafte ili naknadama osiguravajućih društava, puštajući pirate da čine što čine', zaključio je Kajin, koji ipak podržava predloženi sporazum.

Raboteg je, međutim, odbio tumačenja da Hrvatska snishodljivo prihvaća diktat EU. 'Procjena vlade je da je riječ o operaciji u interesu Hrvatske i njezinih Oružanih snaga', naglasio je.

I Marin Jurjević (SDP) smatra da nije dobro iz Sabora slati poruke da je riječ o 'sumnjivoj misiji'. 'Nije to misija čudnih namjera, nego se radi o složenom problemu, koji nije lako riješiti', rekao je Jurjević.

Krešimir Ćosić (HDZ) i Ante Kotromanović (SDP) ističu, pak, da je riječ o izvrsnoj prigodi hrvatskim časnicima za iskustvo na ratnom brodu bitno različitom od naših brodova.