Suđenje bivšemu ratnom pomoćniku ministra unutarnjih poslova Tomislavu Merčepu zbog ubojstva 43 civila i nestanka triju osoba sa zagrebačkoga, kutinskoga i pakračkoga područja 1991. trebalo bi početi 10. veljače na zagrebačkome Županijskom sudu.
Suđenje 60-godišnjem Merčepu za ratni zločin protiv civila vodit će sudac Zdravko Majerović, inače predsjednik Odjela za ratni zločin tog suda.
Merčep je prije četiri godine pretrpio moždanu kap pa je zbog lošega zdravstvenog stanja odmah nakon uhićenja u prosincu 2010. smješten u zatvorsku bolnicu. Podizanje optužnice u lipnju prošle godine dočekao je u toplicama.
Zato je prije početka suđenja provedeno vještačenje kojim je utvrđeno da je sposoban za suđenje uz određene mjere opreza. Liječnici su predložili da mu se nakon svakih sat do sat i pol omogući kratak odmor te da u sudnici cijelo vrijeme bude pod nadzorom liječnika.
Na prvoj glavnoj raspravi očekuje se njegovo očitovanje o krivnji nakon čitanja optužnice koja ga tereti da je od 8. listopada do sredine prosinca 1991., kao zapovjednik pričuvne postrojbe MUP-a smještene u Pakračkoj poljani i dijelom u Zagrebu u paviljonu na Zagrebačkom velesajmu i kao savjetnik u MUP-u, osobno naređivao nezakonita lišavanja slobode, mučenja i ubojstva civila.
Optužen je i da je znao da njegovi podređeni nezakonito uhićuju, pljačkaju, zlostavljaju, muče i ubijaju civile, ali nije ništa učinio da to spriječi i suzbije.
Po optužnici, pripadnici njegove postrojbe, u javnosti poznati kao ‘merčepovci’, na kutinskome, pakračkome i zagrebačkom području nezakonito su uhitili 52 osobe od kojih su 43 ubili, tri se vode kao nestale, a šest ih je preživjelo mučenja i zlostavljanja.
Među žrtvama su i tri člana obitelji Zec - Mihajlo, Marija i njihova 12-godišnja kći Aleksandra, koji su ubijeni u noći sa 7. na 8. prosinca 1991. Iako su pred istražnim sucem petorica ‘merčepovaca’ priznali zločin i protiv njih je podignuta optužnica, zbog proceduralne pogreške - ispitivanja bez branitelja, nikada nisu kazneno odgovarali za taj zločin.
Merčepu se na teret stavlja da je osobno bio u Pakračkoj poljani kada je onamo dovedeno i mučeno barem osam civila, od kojih su trojica ubijena, a dvojica nestala.
Po optužnici, osobno je sudjelovao i u ispitivanju Đorđa Gunjevića, tadašnjega vladina povjerenika za Pakrac kojega su šest dana držali u zatočeništvu, mučili elektrošokovima, tukli i prisiljavali da pozdravlja uzvikom ‘Za dom spremni’ te mu oduzeli 20.000 njemačkih maraka i 100 tisuća dinara. Nakon svega, Merčep ga je pustio uz objašnjenje da se radilo o pogrešci.
Bivši pomoćnik ministra unutarnjih poslova po zapovjednoj je odgovornosti optužen i za zločine u Pakračkoj poljani za koje se već sudilo pripadnicima njegove postrojbe te za smrt 27 neidentificiranih osoba pogubljenih i pokopanih u grobištima na Velikome jarku, Malome gaju, Bujevici i južno od mjesta gdje su pripadnici pričuvnog sastava MUP-a bili smješteni u Pakračkoj poljani.
Tereti ga se po starom zakonu (Osnovni krivični zakon RH) kojim je za ratni zločin protiv civila bila predviđena zatvorska kazna od pet do 20 godina. On od početka tvrdi kako nije kriv.
