Naime od sljedećeg tjedna školarine za javna sveučilišta više se neće naplaćivati ni u Donjoj Saskoj, posljednjoj od 16 saveznih država koja je zadržala eksperimentalni sustav naplate koji je 2006. uvela konzervativna vlada.

'Školarine su društveno nepravedne', rekla je Dorothee Stapelfeldt, senatorica za znanost iz Hamburga.

'One posebno obeshrabruju za studiranje mlade ljude koji nemaju tradicionalnu obiteljsku akademsku pozadinu. Ključni zadatak politike je da mladim ženama i muškarcima u Njemačkoj osigura da mogu besplatno pohađati kvalitetne studije', istaknula je.

Eksperimentalno naplaćivanje studija pokrenuli su 2006. demokršćani iz zapadnih dijelova Njemačke na temelju odluke ustavnog suda da umjerene školarine u kombinaciji sa zajmovima i stipendijama nisu suprotne načelu prema kojem svi mladi imaju pravo na visoko obrazovanje. Pod pritiskom otpora javnosti i demokrata praksa je osam godina kasnije ukinuta u svim saveznim državama osim u Donjoj Saskoj. No budući da su prošle godine kršćanski demokrati u ovoj saveznoj državi doživjeli izborni poraz, situacija se i ondje promijenila. Školarine su za njemačke prilike bile relativno male - 500 eura po semestru - međutim od sljedećeg tjedna u cijeloj zemlji svaki će redovni student plaćati samo pristojbe od 50 eura.

Njemački studenti upisuju fakultete na temelju pozicije ostvarene prosjekom ocjena i uspjehom na maturi. Za upis na neke fakultete iznimno se organiziraju prijemni ispiti. U njemačkom veleposlanstvu u Zagrebu su nam objasnili da u nekim saveznim državama vrijedi pravilo da je studiranje besplatno za sve redovne studente, ali samo za dodiplomski studij nakon čega se, za više stupnjeve, ponovno naplaćuje. Također vrijedi pravilo da će studenti koji studiraju duže nego što je predviđeno studij plaćati. Ovo besplatno studiranje vrijedi i za sve strane studente koji se uspiju upisati bez obzira jesu li iz Europske unije ili Kine.

'Riješili smo se školarina jer ne želimo visoko obrazovanje koje će ovisiti o bogatstvu roditelja', rekla je ministrica znanosti i kulture Donje Saske Gabriele Heinen-Kljajic iz redova Zelene stranke.

Zanimljive činjenice o njemačkom školstvu

Njemački učenici su na PISA testovima pismenosti imali u prosjeku 484 boda – nešto ispod prosjeka od 500 bodova te dosta ispod najbolje Finske s 548 bodova. Hrvatski učenici imali su sličan prosjek kao njemački.

U Njemačkoj postoji veća korelacija između uspjeha na PISA testovima i društveno-ekonomskog statusa roditelja nego u bilo kojoj drugoj zemlji OECD-a.

Njemačka ima vrlo snažan sustav strukovnog obrazovanja za učenike koji nemaju želju nastaviti visoko obrazovanje.

Godine 2000. njemački su učenici provodili u učionicama manje vremena od učenika iz većine drugih zemalja: 796 sati godišnje u osnovnim školama te 903 u srednjim. Prosjek OECD-a je 841, odnosno 936 sati.