'Dekan Filozofskog fakulteta Vlatko Previšić razriješen je dužnosti gotovo jednoglasno', kazao je rektor Sveučilišta Damir Boras nakon današnje izvanredne sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu. Previšić je pokušao pobjeći novinarima nakon što je na sjednici Senata razriješen premoćnim brojem glasova - od 62 prisutnih, 55 ih je glasalo za suspenziju, troje ih je bilo protiv, a četvero suzdržano.

Vršitelj dužnosti dekana bit će Željko Holjevac, pred kojim je sada nekoliko ključnih zadataka, poput toga da treba osigurati nesmetan početak nove akademske godine i redovito odvijanje nastave te svih djelatnosti FF-a. Također, u sljedećem razdoblju mora osigurati provedbu izbora za Studentski zbor Filozofskog fakulteta, a potom konstituiranje i rad Fakultetskog vijeća te izbor novog dekana Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Što se tiče Plenuma, prošli je održan 21. rujna, i to prvi put ispred zgrade fakulteta jer su u 18 sati zaključana njegova vrata, a zaštitari koje je Previšić angažirao nikoga nisu pustili unutra. Plenum je opetovao zahtjev za Previšićevom ostavkom, kazavši da ju očekuje do 3. listopada, a u protivnom slijedi blokada fakulteta, uz napomenu i da rektor Boras nije bez odgovornosti u cijelom slučaju.

Kako je to izgledalo 2009. godine...

Studenti su Filozofski fakultet posljednji put blokirali 2009. godine, kada se prosvjedovalo zbog komercijalizacije visokog obrazovanja, a te godine studentski su prosvjedi bili jedna od najvećih studentskih pobuna. Fakultet je te godine pod studentskom kontrolom bio prvi put 35 dana, a drugi put dva tjedna. Prosvjedu su se kroz kraće periode pridružili i studenti dvadesetak drugih fakulteta iz osam hrvatskih gradova.

Blokada Filozofskog fakulteta nije bila fizička, već je cijelo vrijeme bio otvoren za sve te su sve službe normalno radile - i referada i knjižnica te uprava fakulteta, kao i privatna knjižara te kopiraona, a radili su i profesori, koji su dolazili u kabinete te držali konzultacije i usmene ispite.

Blokirana je bila samo redovna nastava i održavanje kolokvija, a onima koji su željeli bila je ponuđena alternativna nastava u vidu različitih radionica, predavanja i tribina koje su organizirali profesori, studenti i gosti.

Za vrijeme blokade sve se odluke donosilo direktnodemokratskim putem na Plenumu, koji je uz radne grupe i studentsku redarsku službu bio jedan od tri tijela studentske kontrole. Na Plenumu, koji se održavao svakoga dana u 20 sati, mogli su sudjelovati svi zainteresirani građani, bez obzira jesu li studenti Filozofskog ili nekog drugog fakulteta, ili samo građani koji su željeli sudjelovati, i nije bilo nikakvog personaliziranog vodstva. Sve su odluke donošene glasanjem i bile su kolektivne, anonimne i obvezujuće za sve.