liječnici na vjetrometini

Strepnje zbog duga prema veledrogerijama: 'Bolnice trebaju napraviti zalihe lijekova za hitna stanja'

03.03.2021 u 20:36

Bionic
Reading

Srijeda je donijela novih 20 milijuna kuna duga veledrogerijama za lijekove. Neke bolnice kasne s isplatama i po 450 dana. Onkološki bolesnici već su umorni od strepnji svaki mjesec zbog duga prema veledrogerijama koji je probio sve rekorde. Uskoro će konačno preseliti u novi odjel bolnice, ali dok čekaju otvaranje - sisačkoj bolnici dvije su veledrogerije uvele uvjetovanu isporuku lijekova

"Imamo sasvim dovoljno lijekova zbog manje hospitaliziranih, tako da za sada kod nas nema nekakvih problema, ali se nadamo da je Ministarstvo zdravstva vodilo računa o tome i ranije nismo dolazili u velike probleme", kazao je ravnatelj Opće bolnice Sisak Tomislav Dujmenović za Dnevnik Nove TV.

Zato je zdravstvo u velikim problemima. Sa šest milijardi ukupnog duga prema veledrogerijama. Neke bolnice kasne s plaćanjem i po 450 dana.

"Nažalost, moramo konstatirati da nije dogovoren nikakav sastanak, sad je dug i veći od šest milijardi kuna, svaki dan raste za 20 milijuna kuna i to je jedini podatak koji je točan", dodao je.

Rastu i dugovi ljekarni

Ne rastu samo dugovi bolnica, nego i ljekarni.

"Što se tiče ljekarni, također su se dani plaćanja produžili, sad smo na 130 dana što je relativno velika promjena u odnosu na prošlu godinu kad smo bili na 60, 70 i to je otežalo funkcionranje ljekarni, ali mi drugačije funkcioniramo i kod nas je opskrba lijekova potpuno normalna još uvijek", istaknula je Ana Soldo, predsjednika Hrvatske ljekarničke komore.

Samo u prošloj godini Vlada je tri puta sanirala dugove, podsjećaju iz Udruge poslodavaca u zdravstvu. No, to je tek kratkoročno rješenje koje samo gomila dug.

"Sanacije su najlošiji oblik financiranja zdravstvenog sustava jer vi time ne stimulirate racionalno ponašanje, uspješne ravnatelje i uspješne menadžere koji vode te ustanove", smatra Dražen Jurković iz Udruge poslodavaca u zdravstvu.

Zdravstveni sustav nije financijski održiv

Zdravstveni sustav nije financijski održiv, poručuje resorni ministar Vili Beroš, ali ne otkriva kojim ga dugotrajnim rješenjima misli podignuti na noge.

"Ova godina, krizna godina, pandemija naglasila je negativne finacnijske učinke, povećanje troškova COVID pozitivnim bolesnicima i nabava cjepiva što nas je koštalo više od dvije mlijarde kuna", rekao je Beroš.

Konkretna rješenja od Vlade su se tražila i od oporbenih zastupnika u Saboru.

"Bar jednom probajte nadići svoj ogromni ego čemu vas uči premijer Andrej Plenković i u interesu hrvatskih građana saslušajte prijedloge drugih i napravite nešto pozitivno", poručila je SDP-ova Mirela Ahmetović.

Minuta šutnje za Bandića u Saboru Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

"Točno otprilike koliko vrijede najuspješniji hrvatski startup-ovi, toliko vrijedi dug ove Vlade veledrogerijama", rekla je predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš.

Vlada uvjerava da lijekova neće nedostajati

Vlada uvjerava - lijekova neće nedostajati. Slaba je to utjeha onkološkim bolesnicima koji svaki mjesec slušaju o problemu duga za lijekove.

"Onkološkim bolesnicima zaista ne treba još jedna dodatna briga - hoće li država imati novaca za njihov lijek, svi koji o tome odlučuju zaista trebaju sjesti za stol i taj problem trajno riješiti", smatra Ljiljana Vukota iz udruge Sve za nju.

A trajnog rješenja, čini se, nema na vidiku.

Liječnici u nezavidnoj situaciji

U nezavidnoj situaciji su i liječnici koji moraju imati s čime liječiti svoje pacijente. Gošća Dnevnika Nove TV bila je Ivana Šmit, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika.

Kako je rekla, ovo je još jedna u nizu epizoda.

"Još jedna epizoda iz ciklusa - dugovi u zdravstvu. Ovo je još jedna epizoda pokušaja veledrogerija da alarmiraju o tome kako dugovi u zdravstvu rastu i nema adekvatnog načina da se to sanira i da se napravi kontrola troškova u zdravstvenom sustavu", kazala je Šmit.

"Pacijenti do sada u svim prijašnjim epizodama nisu trpili nikakve nedostatke što se tiče lijekova i terapije, barem koliko je meni poznato, pa se nadamo da do nekakve nestašice lijekova neće doći ni u trenutku kad rastu dugovi i kad se veledrogerije prijete povlačenjem svih lijekova prema bolnicama", dodala je Šmit.

Jedna vrsta lijekova nikako ne smije nedostajati

Smatra da nikako ne smije nedostajati lijekova koji su vitalni za životno ugrožena stanja pacijenata.

"To su stanja iz domene različitih šokova, srčanih i moždanih udara, velikih trauma, Lijekova koji se koriste za sva hitna stanja. To je ono o čemu treba voditi računa. Možda bolnice trebaju napraviti zalihe da ne bi došlo do neželjenih događaja koji potom za posljedicu mogu imati smrtni ishod", istaknula je Šmit.

Za to spominju li veledrogerije moguće ovrhe i postoji li strah za isplatu plaća navodi da, ukoliko se to dogodi - liječnici neće stajati skrštenih ruku.

"Povući će poteze, postoje sindikati, mogućnosti i kako doskočiti tom problemu, ali se nadamo se da do te situacije neće doćii da će se naći zdravog razuma da se kompletna situacija razriješi onako kako bi trebao, a to je temeljita i velika reforma zdravstvenog sustava", rekla je Šmit.

Tko je kriv?

"Krivica je na svim vladama koje su do sada imale upliva u zdravstvenu politiku u Hrvatskoj, ovaj dug nije nastao jučer i očito je da će se nastaviti i sutra ukoliko se reforma ne provede i to ne ona kozmetična nego temeljita koja će stabilizirati financije u bolničkom sustavu i zdravstvenom sustavu", smatra Šmit.

"Prvi kolega koji ne bude imao s čime liječiti pacijenta - nadam se da će izaći prema Upravi s tim problemom i da neće pristati na takvu situaciju jer to je nešto s čime se niti jedan liječnik u Hrvatskoj u 21. stoljeću ne bi smio nositi sam bez da za to odgovara Uprava ili oni koji su iznad Uprave, a to je država", zaključila je Šmit.