'PREKINIMO ŠUTNJU'

Stravične priče s poroda šokirale javnost, oglasili se i liječnici

05.12.2014 u 11:15

Bionic
Reading

U sklopu međunarodne akcije '16 dana aktivizma' posvećenoj borbi protiv nasilja nad ženama, Udruga Roditelji u akciji – RODA pokrenula je akciju 'Prekinimo šutnju' tijekom koje ohrabruju i pozivaju majke da podijele svoja negativna iskustva s poroda. Već za nekoliko dana javilo im se jako puno žena koje su doživjele neki oblik nasilja, grubosti, omalovažavanja, ignoriranja i drugih neugodnosti pri porodu, a čije ispovijesti, od kojih su neke doista jezive, javno objavljuju na internetskoj i stranici na Facebooku svoje udruge

Udruga poziva žene da podijele svoje loše iskustvo poroda kao dio procesa izlječenja od traume i kao čin bunta protiv tradicionalno ukorijenjenog stava da se o lošem iskustvu poroda ne govori i da je jedino važno da on rezultira zdravim djetetom.

'Cilj ovogodišnje akcije kojom se obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama je da se podigne svijest trudnica i rodilja jer svjedočanstva žena iz gotovo svih krajeva Hrvatske nažalost pokazuju da su te prakse toliko normalizirane da se kod nas jednostavno uzima zdravo za gotovo da se kroz to mora proći na porodu, a ne mora', kaže potpredsjednica Udruge RODA Daniela Drandić

Šesnaestodnevna akcija prikupljanja ispovijesti žena o negativnim iskustvima s poroda pokrenuta je na Dan obilježavanja borbe protiv nasilja nad ženama, a kako veli Drandić, žene im se javljaju iz cijele Hrvatske, što ukazuje na to da je taj problem iznimno raširen.

'Sve dok kolege dopuštaju kolegama da se tako ponašaju i dok žene šute o tome ništa se neće promijeniti. To je srž problema. Nakon ovako velikog odziva koji smo imali više se neće moći izvlačiti', smatra Drandić. Dodaje da im se javljaju i muškarci želeći dati podršku akciji.

Pisma pri porodu traumatiziranih žena su anonimna, no sve se ispovijesti fotografiraju i pohranjuju u digitalni album, objavljen na Rodinoj stranici 'Prekinimo šutnju' na Facebooku. Neke žene navode mjesto ili instituciju u kojima su doživjele svoje tegobno iskustvo poroda, neke ne, no kako napominje Drandić, 50-ak svjedočanstava žena pokazuje da se nešto mora pokrenuti.

'Zato to i radimo da bismo suočili institucije s tim problemom. Sad imamo javno dostupan čvrst dokaz da se to, nažalost, događa u našim bolnicama', veli Drandić.

Dr. Trpimir Goluža, kao ginekolog i predsjednik Hrvatske udruge bolničkih liječnika, smatra da bi trebalo sve incidentne slučajeve tijekom poroda razriješiti u samoj ustanovi, sankcionirati odgovorne i poduzeti sve da se isto ne ponovi. Način na koji Udruga Roda provodi akciju ocjenjuje pogrešnim i potencijalno kontraproduktivnim.

'Trudnice i rodilje zaslužuju posebnu skrb i pažnju i neprihvatljivo nam je to da im porod bude traumatično iskustvo tijekom kojeg im se narušava ljudsko dostojanstvo. Podržavamo aktivnosti koje će doprinijeti borbi protiv nasilja nad ženama, no smatramo da je način na koji Udruga Roda provodi akciju 'Prekinimo šutnju' pogrešan i potencijalno kontraproduktivan.

Iako se gotovo svi porodi u hrvatskim rodilištima obave na profesionalan, human, stručan i brižan način, neosporno je da ima žena koje iz objektivnih ili subjektivnih razloga nisu zadovoljne tretmanom koji su imale tijekom poroda. To se nipošto ne smije zanemariti, ali niti nametnuti javnosti kao obrazac načina obavljanja poroda u hrvatskim bolnicama. Tendencioznim pristupom, pa i uz najbolje namjere, bezrazložno se unosi nemir među trudnice i narušava povjerenje između zdravstvenih djelatnika i rodilja koje je iznimno važno za uspješan i netraumatičan porod.

Smatramo da sve incidentne slučajeve tijekom poroda treba razriješiti u ustanovi u kojoj je došlo do incidenta te na osnovi objektivno utvrđenih činjenica poduzeti sve potrebne mjere da se isto ne ponovi, a odgovorni sankcioniraju. Vrlo je opasno u široj javnosti provoditi kampanju utemeljenu isključivo na negativnim iskustvima, a pritom ne voditi računa o potencijalnim nepovoljnim posljedicama koje će ona izazvati. Hrvatska rodilišta su mjesta sigurnog, stručnog i humanog okružja, u kojem zdravstveni djelatnici poštuju rodilje i nesebično se zalažu za to da im porod prođe što je moguće ugodnije i sigurnije', zaključuje dr. Goluža.


Predsjednika HUBOL-a upitali smo i o mogućnosti da se dopusti porod kod kuće, s obzirom da bi za žene koje nemaju rizičnu trudnoću porođaj u domaćem ambijentu možda bio ugodnije iskustvo.

'Porod kod kuće nosi znatno viši rizik od nastanka komplikacija kako tijekom samog poroda, tako i neposredno nakon njega. Neke od njih u slučaju nepravovremene i neadekvatne reakcije mogu biti i smrtonosne. Čak ni najiskusniji porodničari ne mogu sa stopostotnom točnošću predvidjeti hoće li tijekom poroda doći do komplikacija ili ne. Za, po rodilju i novorođenče, sigurnu organizaciju poroda kod kuće, uz veliko iskustvo porodničara ili primalje i njihovu dobru opremljenost, iznimno je važna i dobra organizacija eventualnog transporta u odgovarajuću bolničku ustanovu. Imajući u vidu navedeno te poznajući našu trenutnu zdravstvenu i opću kulturu, smatram da kao društvo još uvijek nismo zreli za omogućavanje poroda u kućnom ambijentu, što naravno ne znači da se pojedini porodi ne bi mogli uspješno obaviti i kod kuće', kaže za tportal dr. Goluža.