Portal Energetika-net.com proveo je istraživanje među političkim strankama o stavovima prema budućnosti hrvatske energetike. Anketi su se odazvali HDZ, HSLS, HSP, HDSSB, Hrvatski laburisti i Kukuriku koalicija. Složili su se tek u pitanju obnovljivih izvora energije
Anketirane stranke u istraživanju portala Energetika-net.com odgovorili su na osam pitanja - o vlasničkoj strukturi Ine, poslovanju Ine i modernizaciji rafinerija, cijenama plina za kućanstva i gospodarstvo, treba li nam nuklearna elektrana, TE Plomin C na ugljen ili plin, kako koristimo obnovljive izvore energije i preostali hidropotencijal rijeka te treba li privatizirati ključnu energetsku infrastrukturu.
O eventualnoj gradnji nuklearne elektrane u Hrvatskoj, u Kukuriku koaliciji drže da nam pored NE Krško ne treba nova 'nuklearka' jer drugi izvori imaju dovoljno potencijala. Slično kažu i druge stranke, osim HDZ-a.
'Postoje istražene i adekvatne lokacije u Hrvatskoj, a kada se pita zašto ne kod susjeda ili sa susjedima ići u zajedničku gradnju, odnosno zašto je prioritet izgraditi elektroenergetski objekt na vlastitom terenu, odgovor je jednostavan: proizvodnja električne energije je proizvodnja kao i svaka druga koja zapošljava u ovom slučaju visokostručnu radnu snagu, osigurava udio domaće komponente u instaliranoj opremi', tvrde u HDZ-u.
Stranke nemaju jedinstven pogled na odnose suvlasnika Ine i način povrata kontrole nad kompanijom. Kukuriku koalicija drži da je vlasnička struktura u kompaniji jasna, ali da su upravljačka prava nejasna.
'Nejasna su upravljačka prava, jer MOL bez potrebnog većinskog vlasništva ima većinska upravljačka prava. Vratiti model na staro je gotovo nemoguće, ali država, odnosno Vlada kao zainteresirani partner i suvlasnik u Ini mora napraviti sve da kompanija što bolje radi i što više investira u Hrvatsku', stav je Kukuriku koalicije.
Hrvatski laburisti kontrolu nad Inom vratili bi po uzoru na Mađarsku koja je udio Surgutneftegasa otkupila kreditom MMF-a. U HSLS-u i HDZ upozoravaju na veliki Inin gubitak tržišta uslijed nemoderniziranih rafinerija, a pravaške stranke kritiziraju MOL i traže pojačani pritisak da se modernizacija dovrši.
Nova istraživanja svjetskog tržišta plina pokazuju da će mu cijene rasti do 2015. godine, od 30 do 40 posto, a zatim im slijedi nagli pad. Kukuriku koalicija fokusirat će se na usklađivanje cijena plina koji se koristi u gospodarstvu, a HDZ drži da treba brižljivo balansirati cijenu kako bi veliki potrošači koji balansiraju sustav imali određene olakšice. HSLS apelira na liberalizaciju cijena i tržišta plinom, a HSP ističe da samo populističke vlade vode socijalnu politiku kroz cijene energenata.
S izuzetkom Hrvatskih laburista, stranke su uglavnom suglasne da energent u Plominu C treba biti ugljen, dok se Kukuriku koalicija (u kojoj je IDS jedan od koalicijskih partnera) izbjegava jasno izjasniti.Energent u Plominu - ugljen
Političke stranke suglasne su u iskorištenju preostalog hidropotencijala. HDSSB se zauzima za iskorištenje vodnih potencijala te traži da novi objekti budu u hrvatskom vlasništvu jer samo u tom slučaju može se utjecati na cijenu električne enregije. U HDZ-u kažu da Hrvatska treba 'uhvatiti priključak' na ono što rade susjedi, HSP da se treba odlučiti na projekte prema prioritetima isplativosti i prihvatljivosti.
Privatizirati ili ne energetske infrastrukture u vlasništvu HEP-a, JANAF-a i Plinacra. HSLS odgovara da kontrolu nad prirodnim monopolima (naftovodima, plinovodima i elektroenergetskom prijenosnom mrežom) treba zadržati država. Kukuriku koalicija kaže da će po tom pitanju štititi nacionalne interese, što ne znači da neke dijelove koji imaju potpuno komercijalnu djelatnost neće staviti na tržište.
Obnovljivi izvori energije jedino je pitanje oko kojeg su sve stranke lako našle suglasje i gdje su stavovi slični: takvi izvori su nužni, potrebni su manji sustavi i pametne prijenosne mreže koje mogu prihvatiti tako proizvedenu energiju. Nisu ponudili konkretna rješenja i projekte.
Cjeloviti stranački stavovi dostupni su na adresi portal.energetika-net.com/izbori.
