'Smatramo kako je aktualna pandemija otvorila strateška razvojna pitanja u Hrvatskoj, a među njima jedna od najvažnijih reformi koja nas očekuje jest teritorijalni preustroj. Županije kakve trenutno imamo nisu održive stoga nudimo moguće rješenje u obliku pet regija i gradom Zagrebom s mogućim statusom šestog zasebnog entiteta', navode u priopćenju.

Za gradove i općine predlažu spajanje administrativnih kapaciteta s ciljem održivosti života i u najmanjim entitetima. Smatraju kako je rascjepkanost i brojnost gradova i općina zapravo devastiralo ono što je trebalo biti razlog njihove brojnosti – spuštanje usluge što bliže korisniku.

'Sama činjenica golemog broja samostalnih entiteta usmjerila je usluge na potpuno pogrešan kolosjek – na samosvrhu gomilanja takozvane 'opće administracije'. Ako svaka općina treba imati tajnicu, pročelnika za 'opće poslove' i voditelja odjela za razvoj (karikiramo) bez zadovoljavajućih referenci, onda za stvarni razvoj i nema baš neke prevelike šanse', upozorava ta stranka

Ta stranka predlaže spajanje administrativnih aparata općina koje nemaju vlastiti fiskalni kapacitet.

Cilj tog preustroja je da pet ili deset općina može na sličan način koristiti zajednički administrativni aparat (raznih specijaliziranih službenika), tako da će svi oni imati stvarno puno (a ne fingirano) poslovno opravdanje, te da se neće moći u njega ni ubacivati zaposlenici "opće prakse" u obliku isluženih i neraspoređenih političkih kadrova.

Smatraju kako - ako se i neke usluge koje su neisplative i neodržive (prvenstveno za žitelje tih naselja) na razmrvljen način ujedine kroz zajedničke komunalne sustave, onda će usluga biti povoljnija i na višoj razini.

'Obvezan određeni zajednički administrativni aparat i stručni tim te zajednička uslužna područja mogu biti rješenje i bez formalnog ukidanja subjektiviteta sadašnjih općina', poručuju.

Stranka s Imenom i Prezimenom naglašava i da ni sam broj 111, osim što ga uzimaju kao polazište za raspravu i simboličku poruku jasne dubinske racionalizacije, a ne kozmetičke korekcije, nije konačan i zadan.

Navode i kako javna rasprava i izrada baze svih stručnih (pa i nekih političkih) kriterija može dati i neki drugi sličan broj i upozoravaju da svaka racionalizacija koja ide znatno iznad tog broja ne rješava pitanje razmrvljenosti teritorija i podkapacitiranosti administrativne usluge.

Na tom prijedlogu su radili Josip Budimir, Dalija Orešković, Ante Pranić i Ivica Relković.