SA SPLITSKOG SVJETIONIKA

'Stop klimatskim promjenama!'

11.12.2009 u 18:06

Bionic
Reading

Splitski zeleni danas su izveli interesantan performans i akciju kojom su htjeli dodatno senzibilizirati javnost vezano uz summit u glavnom gradu Danske i upozoriti na alarmantno stanje u emisiji CO2 u atmosferu

Transparent dug 13 metara koji vidite na fotografiji danas su splitski zeleni objesili na najvišu točku u gradu, na svjetionik u splitskoj luci, poruka se jasno iščitava i glasi: 'Stop klimatskimpromjenama!' Tim povodom održali su i kratku press-konferenciju na splitskoj Rivi i izvijestili reportere o poruci koju Zeleni Dalmacije šalju na summit u Kopenhagenu.

Sadržaj te poruke je sljedeći:

'Stop klimatskim promjenama'

'Summitu u Kopenhagenu poručujemo; FEAL THE DEAL - ACT NOW!

Ne prihvaćamo razvojno ropstvo putem burze emisija stakleničkih plinova gdje bogate i razvijene zemlje zapada i istoka trguju kvotama tako da siromašne zemlje prodaju svoj prosperitet za tuđi progres.

Iako spada u red država s malom emisijom CO2 hrvatski staklenički plinovi jednako efektno doprinose otapanju leda na polovima, tornadima u Americi, sušama u Africi i poplavama u Kini.

Po mogućnostima na prvom, splitsko-dalmatinska županija na posljednjem je mjestu po instaliranosti kapaciteta obnovljivih izvora sunca i vjetra.

Tisuće tona bio otpada završavaju na službenim (Karepovac) i divljim deponijima

koji uredno proizvode metan, najopasniji staklenički plin. Dalmacija nema ni jednu kompostarnu.

Tri Cemexove tvornice najveći su proizvođači CO2, Kaštela po automobilskom prometu bilježe najveća zagađenja.

Naši domovi energetski su rastrošni.'

Manje mesa, više plina

Zeleni Dalmacije traže da Cemex Hrvatska počne koristiti ekološki prihvatljiv i ekonomičniji plin, ili bio masu, da se odvaja organski otpad gdje je to god moguće i proizvodi ekološki kompost.

Traže plin u kućanstvu, poduzetništvu i javnom prijevozu te solarne i vjetroelektrane. Također navode ekološku izolaciju dalmatinskih kuća i zgrada, zeleni katastar svih stablašica i zelenih površina u gradovima, ali i manju konzumaciju mesa i mesnih prerađevina.