Kako su izvijestili u srijedu iz te Udruge, simpozij je održan u Obrovcu 22. listopada pod nazivom „Uloga i važnost krških pašnjaka u razvoju ekstenzivnog stočarstva na hrvatskom kršu“, okupio je više od 200 sudionika, predstavnika OPG-ova, uzgajivača stoke, lokalnih akcijskih grupa (LAG) i tvrtki koje su izlagali svoje autohtone poljoprivredne proizvode.

Hrvatski krški pašnjaci najveći su zemljišni resurs na polovici hrvatskog teritorija, i on treba biti upotrijebljen i aktiviran za proizvodnju domaćeg mesa i mlijeka, a ne za pošumljavanje alepskim i crnim borom kao što zagovaraju Hrvatske šume, kazao je u glavnom izviješću predsjednik Udruge Ivan Tešija.

Jedan od većih problema hrvatskim stočarima su neusklađeni i nejasno definirani pravilnici i uredbe zbog kojih poljoprivrednici nemaju sigurnost u poslovanju i izloženi su represivnom djelovanju Hrvatskih šuma i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), kaže se u priopćenu.

Smatraju da su Hrvatske šume nerealno prikazale krški pašnjak kao šumu, „koja to nije niti može biti“. Ističu da je u nacrtu strategije za novo referentno razdoblje nerealno prikazano da na krškim područjima imamo samo 157 000 hektara površina pogodnih za napasivanje. Krški pašnjak se prostire na dva milijuna hektara i od pamtivijeka se uvijek koristio za ekstenzivni uzgoj, koji je dugo bio jedini način egzistencije i opstanka stanovništva na ovim prostorima, kaže se u priopćenju.

Osigurati kvalitetan zakonodavni okvir

Predsjednik Udruge Ivan Tešija izrazio je želju i zahtjeve članova da im država osigura kvalitetan zakonodavni okvir i sigurnost kako bi u skladu s njim „mogli normalno živjeti, raditi i proizvoditi zdravu hranu, te plaćati svoje obaveze prema državi“.

Bez jasne i snažne potpore Ministarstva poljoprivrede, Vlade RH i EK nije moguće ostvariti razvoj poljoprivredne proizvodnje i opstanak ljudi na ovim prostorima, kazao je Tešija.

Zamolio je nadležne da se zauzmu za ostvarenju uvjeta za gospodarski, turistički i poljoprivredni razvoj krških područja, da se organizira i osigura otkup domaćih proizvoda i da se stvori i plasira na tržište jak i prepoznatljiv brand domaćih proizvoda, domaćeg mesa i „mlijeka s naših krških pašnjaka“.

Predsjednik Organizacijskog odbora profesor sa Sveučilišta u Zadru Jozo Rogošić ocijenio je je da da je najveći doprinos što je sada struka i politika svjesna da se u gospodarenju krškim pašnjacima i razvoju održivog ekstenzivnog stočarstva moraju mijenjati mnoge stvari, koje treba uskladiti s iskustvima i praksom iz drugih mediteranskih zemalja, članica EU.

Niz sudionika požalilo se na štete od vukova nad stadima i na sporo i neadekvatno djelovanje države, te ocijenilo da je na djelu apsurdna situacija prema kojoj su vukovi bolje zaštićeni od ljude i domaćih životinja.

Zaključke simpozija Udruga će poslati Ministarstvu i Vladi Republike Hrvatske i tražiti sastanak radi rješavanja nagomilanih problema i oblikovanja dokumenata za novo referentno razdoblje.