VODIČ ZA BIRAČE

Što trebate znati o izborima?

10.10.2011 u 13:32

Bionic
Reading

Zastupnici u hrvatski Sabor biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine. Odluku o raspisivanju izbora donosi predsjednik RH. Ove će se godine izbori održati 4. prosinca

Novi Sabor imat će 151 zastupnika, a za sastavljanje vlade potrebno je minimalno 76 zastupnika, dakle, natpolovična većina.

Pravo birati na parlamentarnim izborima imaju svi punoljetni i poslovno sposobni državljani Hrvatske.

Pravo biti biran za zastupnika imaju svi punoljetni i poslovno sposobni državljani Republike Hrvatske bez obzira na prebivalište.

Kandidate za zastupnike mogu predlagati političke stranke registrirane u Hrvatskoj. Dvije ili više političkih stranaka mogu predložiti zajedničkog kandidata. Birači mogu predlagati nezavisne kandidate.

Hrvatski sabor je najviše predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Sukladno odredbama Ustava, ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se biraju u 12 izbornih jedinica.

Izbori se provode na biračkim mjestima na području Hrvatske te u hrvatskim diplomatskim misijama i konzularnim uredima u svijetu.

Tijela zadužena za provedbu izbora su Državno izborno povjerenstvo, izborna povjerenstva 12 izbornih jedinica, gradska i općinska izborna povjerenstva te birački odbori.

Kalendar parlamentarnih izbora 2011.
pogledajte ovdje!

Izborne jedinice

Zastupnici se biraju proporcionalnom izbornom metodom. U ukupno 10 izbornih jedinica bira se po 14 zastupnika, a u posebnim izbornim jedinicama bira se osam zastupnika nacionalnih manjina te pet zastupnika tzv. dijaspore. Područja izbornih jedinica uređena su posebnim zakonom.

Podjela izbornih jedinica

prva – sjeverozapadni dio Zagrebačke županije te dio centra i zapada Grada Zagreba
druga – istočni dio Zagrebačke županije, Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županije te istočni dio Grada Zagreba
treća – Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Međimurska županija
četvrta – Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska županija
peta – Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija
šesta – jugoistočni dio Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačka županija i jugoistočni dio Grada Zagreba
sedma – jugozapadni dio Zagrebačke županija, Karlovačka županija, istočni dio Primorsko-goranske županije i južni dio Grada Zagreba
osma – Istarska županija i zapadni dio Primorsko-goranske županije
deveta – Ličko-senjska, Zadarska i Šibensko-kninska županija te sjeverni dio Splitsko-dalmatinske županije
deseta – južni dio Splitsko-dalmatinske županije i Dubrovačko-neretvanska županiju
jedanaesta – zasebna izborna jedinica za izbor zastupnika koje biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj
dvanaesta – pripadnici autohtonih nacionalnih manjina biraju svoje zastupnike u izbornoj jedinici koju čini cjelokupno područje Republike Hrvatske

Popisi birača

Biračko pravo ostvaruje se temeljem upisa u popis birača koji vode uredi državne uprave za svaki grad ili općinu. Nakon raspisivanja izbora, svi birači upisani u popis birača dobit će na adresu prebivališta izvadak iz popisa birača na kojemu su ispisani podaci o biraču sadržani u popisu birača.
Svaki građanin ima pravo osobno, pisano ili telefonom od svog ureda državne uprave zatražiti uvid u popis birača, kao i tražiti izmjenu ili dopunu svojih podataka, ali najkasnije do 14 dana prije izbora.

Podaci se mogu provjeriti i na ovoj web adresi.
U slučaju da birač dolaskom na svoje biračko mjesto ustanovi da nije upisan u popis birača, svoje pravo glasa na dan izbora može ostvariti glasovanjem uz potvrdu koja se dobiva u uredu državne uprave.

NAČIN GLASOVANJA


Glasovanje izvan mjesta prebivališta

Birači koji će se na dan izbora zateći izvan područja općine ili grada u kojoj imaju prebivalište, mogu se na osobni zahtjev upućen najkasnije 14 dana prije izbora privremeno upisati u popis birača u gradu ili općini gdje će se zateći na dan izbora, temeljem Potvrde o upisu u popis birača.

Kako zastupnike biraju pripadnici manjina?

Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo birati osam zastupnika koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju čini područje cijele Republike Hrvatske. U ovoj izbornoj jedinici primjenjuje se većinski sustav, pa je izabran kandidat s najvećim brojem glasova.

Dolaskom na biračko mjesto pripadnici nacionalnih manjina opredjeljuju se hoće li glasovati za listu izborne jedinice u kojoj prebivaju (od prve do desete) ili će glasovati u posebnoj izbornoj jedinici (XII.) za kandidata nacionalne manjine čiji su pripadnici.

U posebnoj izbornoj jedinici pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika, a pripadnici talijanske i mađarske nacionalne manjine po jednog. Po jednog zajedničkog zastupnika biraju pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine, potom austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine te, na kraju, pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine.

Glasovanje u inozemstvu
Hrvatskim državljanima omogućeno je, ako se u doba izbora zateknu izvan granica Hrvatske, i glasovanje u državama u kojima se nalaze, odnosno hrvatskim diplomatskim misijama i konzularnim predstavništvima u svijetu.

Prethodno moraju u Uredu državne uprave u gradu ili općini u kojem imaju prebivalište u Hrvatskoj ishoditi potvrdu o upisu u popis birača koju na dan izbora predaju biračkom odboru u veleposlanstvu ili konzulatu države u kojoj glasaju. Drugi način je, najkasnije 15 dana prije izbora, registrirati se u diplomatskoj misiji ili konzulatu u državi u kojoj žele glasati.

Birači koji imaju prebivalište u Hrvatskoj, a na dan izbora se zateknu izvan njezinih granica, glasuju u diplomatskim misijama i konzularnim uredima za zastupnike izborne jedinice prema svom prebivalištu na području Hrvatske.

Birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj imaju pravo na zastupljenost u Hrvatskom saboru i biraju zastupnike na temelju lista s po 14 kandidata u posebnoj (XI.) izbornoj jedinici. Njima ne treba dodatna potvrda ili prethodna registracija, osim ako u međuvremenu nisu promijenili prebivalište unutar države u kojoj su živjeli ili su se preselili u drugu državu. U tom slučaju, moraju se prethodno registrirati u veleposlanstvu ili konzulatu u kojem žele glasati.

Više informacija može se pronaći na web stranici Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.