Popisi birača u Imotskom, Vrgorcu i Metkoviću ne daju stvarnu sliku stanovnika u tim mjestima i često se pred lokalne izbore tema fiktivnih birača izvlači na površinu i budi strasti među stanovništvom s jedne i druge strane granice. Ministrova najava, za koju svi vjeruju da će biti ostvarena, ovih dana je donijela mnoge rasprave na tu temu i, po svemu sudeći, posao sređivanja popisa birača neće ići lako i imat će neočekivanih posljedica za stanovnike s obje strane granica.

Iako se uglavnom kritiziraju fiktivno prijavljeni u Vrgorcu i Imotskom, po ustaljenoj retorici kako Hercegovci ništa ne donose gradovima u kojima su prijavljeni, nego samo koriste povlastice iz RH, analiza stanja u Vrgorcu je pokazala da će i Vrgorac i Imotski, na jednoj strani, imati korist, a na drugoj štetu od konačnog rješavanja popisa birača.

Naime, oko 20 posto učenika u vrgoračkim školama, čiji roditelji imaju prebivalište u Hrvatskoj i koji svakodnevno putuju u Vrgorac u osnovnu i srednju školu iz obližnjih hercegovačkih sela u ljubuškoj općini, je iz Hercegovine.

Sređivanjem popisa birača, kojim bi se ukidalo prebivalište onima koji zapravo žive u susjednoj BiH, oko 120 djece u osnovnoj školi i oko stotinjak djece u srednjoj školi u Vrgorcu moralo bi se ispisati iz vrgoračkih škola i nastaviti školovanje u matičnoj državi.

No hercegovačka djeca pune razrede u Vrgorcu, i njihovim odlaskom, po rječima ravnatelja Osnovne škole Vrgorac, Ive Klinca, u školi bi se od petog do osmog razreda ukinilo po jedno odjeljenje svakog razreda i škola bi se umjesto sadašnjih četiri, smanjila na tri odjeljenja po razredu. 'To bi nam smanjilo gužvu u školi i imali bismo više prostora', govori ravnatelj Klinac. No s druge strane, ističe Klinac, desetak nastavnika bi moralo dobiti otkaz.

'Smanjenjem broja učenika, odnosno odjeljenja, morali bismo otkazati suradnju nastavnicima hrvatskog, matematike, povijesti i još nekih predmeta, koji upravo zahvaljujući djeci iz Hercegovine imaju satnicu od 16-20 sati tjedno. U takvim okolnostima otkaz bi dobili uglavnom mladi profesori koji su nedavno završili fakultet i nedavno zaposleni. Smanjenje broja učenika odrazilo bi se i na pomoćno osoblje', pojasnio je ravnatelj.

Osim otkaza u centralnoj školi u Vrgorcu, gdje je najveći broj učenika iz Hercegovine, najvjerojatnije bi moglo doći do potpunog zatvaranja područnih škola (Orah, Podprolog i Veliki Prolog ) uz samu granicu, koje uglavnom pune učenici iz susjednih hercegovačkih sela. U većini navedenih škola udjel učenika iz Hercegovine u razredima je veći od 60 posto. Tu bi moglo doći i do radikalnih rješenja kao što su zatvaranje područnih škola i otkazi za učiteljice i spremačice.

Valja istaknuti da su djeca iz Hercegovine oduvijek pohađala školu u vrgoračkim školama, no roditelji današnjih učenika u istim su se školama obrazovali i u vrijeme zajedničke države Jugoslavije.