NEW YORK - "Hrvatska je umjerano poboljšala ljudska prava 2008., motivirana željom da se pridruži Europskoj uniji, no tek se treba u cijelosti posvetiti zaprekama u povratku i reintegriranju Srba", ocjenjuje Human Rights Watch u izvješću na 564 stranice, od kojih se pet odnosi na Hrvatsku.

Usprkos tomu što Vlada izražava predanost rješavanju tog pitanja "povratak Srba u Hrvatsku usporen je do razine 'kapanja'", navodi HRW.

Citirajući podatke OESS-a, u izvješću se kaže kako se u prvoj polovici 2008. svojim domovima vratilo 610 izbjeglica i 231 prognanik, većinom Hrvati. Od 125.000 izbjeglih Srba koji su registrirani da su se vratili u Hrvatsku oko 55.000 ih je ostalo za stalno.

HRW spominje nasilje i zastrašivanje kojem su izloženi Srbi povratnici, posebno u sjevernoj Dalmaciji. Uz napomenu da se smanjuje broj takvih slučajeva, u izvješću se kao najteži spominje slučaj kamenovanja kuće srpske obitelji u Benkovcu u ožujku 2008.

Spominju se teškoće povratnika u povratu zauzetih kuća i poljoprivrednog zemljišta, zastoj u traženju rješenja za Srbe kojima je oduzeto stanarsko pravo te 7743 žalbe na odbijene zahtjeve za pomoć u obnovi. Konstatira se napredak u priznavanju mirovinskog staža Srba s okupiranih područja te koristi koje srpski povratnici imaju od većeg Vladina financiranja pravne pomoći za sve građane.

"Nepristranost i učinkovitost domaćih suđenja za ratne zločine ostaje dvojbena", ocjenjuje HRW i spominje kritike Haaškog suda (ICTY) jer nisu predani svi traženi dokumenti u predmetu Gotovina, koje je Hrvatska odbacila, zatim svibanjske presude na suđenju Mirku Norcu i Rahimu Ademiju u Zagrebu te odgode i ponavljanje suđenja saborskom zastupniku Branimiru Glavašu.

HRW navodi kako su Srbi i dalje glavnina optuženih na suđenjima za ratne zločine u Hrvatskoj, pa su tako 2008. na 20 aktivnih procesa od 72 optuženika 45 bili Srbi. Navodi se i nastavak suđenja za ratne zločine u odsutnosti u Vukovaru, Sisku i Osijeku, unatoč protivljenju Ureda državnog odvjetnika.

HRW ocjenjuje kako je zatvaranje misije OESS-a u prosincu 2007. "stvorilo jaz u praćenju stanja ljudskih prava u Hrvatskoj".

U dijelu izvješća o medijskim slobodama HRW ističe kako je u "srpnju 2008. Hrvatsko novinarsko društvo prijetilo općim štrajkom, prosvjedujući zbog pritisaka i zastrašivanja novinara koji izvješćuju o ratnim zločinima i drugim osjetljivim temama". Navode se i pojedinačni slučajevi nasilja nad novinarima, uključivo ubojstvo Ive Pukanića i Nike Franjića, premlaćivanja Dušana Miljuša te prijetnje Dragi Hedlu. Glede nasilja u Hrvatskoj HRW spominje i ubojstvo Ivane Hodak te Vladin udar na organizirani kriminal.

Istaknuvši da je Hrvatska 1. siječnja 2008. donijela novi zakon o azilantima, HRW upozorava na nedostatke u praksi prema tražiteljima azila u Hrvatskoj, u vezi s uvjetima njihova zatočenja, prekršajno kažnjavanje i protjerivanje, i prije razmatranje zahtjeva za azilom.

U dijelu o pravima djece HRW konstatira kako je Europski sud za ljudska prava u srpnju 2008. presudio da Hrvatska ne diskriminira romsku djecu stavljajući ih privremeno u zasebne razrede dok ne poprave znanje hrvatskog jezika.

U izvješću se ističe kako "EU ostaje najvažniji međunarodni čimbenik u Hrvatskoj, službenoj kandidatkinji za članstvo, koja je 2008. dobila ciljani datum ulaska u Uniju 2010.", te se najavljuje da Hrvatska u proljeće ove godine treba postati članicom NATO-a.

Konstatira se i da je Hrvatska u veljači 2008. potpisala Konvenciju Vijeća Europe protiv trgovine ljudima.