ZATRPANI ZAHTJEVIMA

Teška vremena uzimaju danak: Sve više građana traži pomoć države, socijalni radnici pod velikim pritiskom

16.04.2020 u 19:35

Bionic
Reading

Epidemija koronavirusa u Hrvatskoj proglašena je prije više od mjesec dana, a mjere tzv. Kriznog stožera i potres u Zagrebu promijenili su kako privatnu, tako i profesionalnu svakodnevnicu građana. Uz zdravstvene djelatnike na prvoj liniji bojišnice, među profesijama koje je zadesio veći opseg posla su i socijalni radnici. Njima je tek nakon javnog apela, 20 dana od aktiviranja mjera tzv. Kriznog stožera, omogućena provjera statusa samoizolacije korisnika u centrima za socijalnu skrb, čime je reducirana mogućnost 'terenske' zaraze među tom populacijom državnih službenika. Kako oni rade u doba koronavirusa?

Hrvatska komora socijalnih radnika (HKSR), kao krovna strukovna organizacija, nedavno je otvorenim pismom upozorila da nepravednom smatra najavu Vlade o mogućem snižavanju plaća u javnim službama s obzirom na velik pritisak na socijalne radnike, dodatno povećan zbog epidemije i potresa. Socijalni radnici ne rade samo u sustavu socijalne skrbi, već i u pravosuđu te zdravstvu, obrazovnom sustavu, privatnim socijalnim ustanovama i neprofitnim organizacijama te su u svakodnevnom kontaktu s pacijentima. Zbog masovnih otkaza i oštećenja od potresa zatrpani su novim zahtjevima za novčanim i pomoćima u naravi.

Nela Pamuković, glasnogovornica HKSR-a, kaže za tportal da se novčana pomoć sada intenzivnije distribuira uglavnom na zagrebačkom području, na kojem su ljudi ostali bez krova nad glavom.

  • +43
Potres u Zagrebu Izvor: Cropix / Autor: Tomislav Kristo / CROPIX

'Povećan je broj zahtjeva za jednokratnom pomoći, doplatcima za pomoć i njegu, osobnim invalidninama… Svi oblici novčanih pomoći su u porastu. Jednokratna pomoć, predviđena Zakonom o socijalnoj skrbi, za samca iznosi maksimalno 2500 kuna na godišnjoj razini, a za obitelji do 3500 kuna. Takva pomoć može se isplatiti jednokratno ili u više obroka u godinu dana. Postoji i mogućnost za uvećanom jednokratnom pomoći, za koju nadležni centar za socijalnu skrb traži suglasnost, uz dokaznu dokumentaciju, i nadležnog ministarstva, a koja u izvanrednim okolnostima može iznositi i do 10.000 kuna', podsjeća Pamuković.

Socijalni radnici u centrima za socijalnu skrb, poput ostalih djelatnika na radnim mjestima u razdoblju epidemije, po kriznim uputama podijeljeni su u dva tima koji rade po 14 dana, s tim da oni koji ostaju kod kuće također rade i u stalnoj su korespondenciji s korisnicima i kolegama u uredima.

Prema posebnim uputama Civilnog stožera i nadležnog ministarstva radi se u ustanovama i udomiteljskim obiteljima. Pritom, s obzirom na to da je u potresu teško oštećena zgrada Centra za socijalnu skrb – podružnica Donji grad u Haulikovoj ulici kod Svačićeva trga, djelatnici su privremeno smješteni u glavni ured Centra za socijalnu skrb Zagreb u obližnjoj Kumičićevoj ulici i trenutno je najhitnije riješiti njihov prostor za rad u suradnji s nadležnim ministarstvom i Gradom Zagrebom jer na sadašnjoj lokaciji nema dovoljno mjesta pa sjede i po tri djelatnika u jednoj prostoriji.

'Redovni očevidi, dakle obilasci korisnika koji su u stalnom tretmanu, odnosno u situacijama koje nisu hitne, trenutno su obustavljeni, a s tim korisnicima u kontaktu smo telefonom i e-mailom. Na terenu se i dalje rade svi hitni slučajevi, poput obiteljskog nasilja, smještaja nemoćnih i teško bolesnih osoba u odgovarajuće ustanove i izdvajanja djece iz obitelji', nabraja glasnogovornica HKSR-a, dodajući da se na teren ide s rukavicama i maskama. Zaštitne opreme u početku nije bilo, a trenutne količine zadovoljavaju potrebe.

Centri za socijalnu skrb bilježe porast slučajeva obiteljskog nasilja i sukoba prvenstveno kada su u fokusu sukobi razvedenih roditelja oko viđanja djece.

'Roditelji koji imaju sudska rješenja inzistiraju na viđanju djece na takav način, iako je izdana preporuka da se kontakti dogovorno riješe u smislu manje mogućnosti zaraze te da se češće koriste online kontakti, čime se ugrožava i zdravlje djeteta. Povećan je broj takvih upita, unatoč preporuci da se djeca na 14 dana zadrže u jednoj roditeljskoj sredini. Pojedine europske države potpuno su zabranile odlazak djece iz sredina u kojima su se zatekla u vrijeme proglašenja kriznih mjera, a mi smo preporučili online kontakte i dogovor roditelja. U slučaju da to ne funkcionira, roditelji mogu predati sudu prijedlog za izmjenu kontakata, no to nije rješenje u sadašnjoj situaciji zbog dugotrajnosti postupka', objašnjava Pamuković.

Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika (HUSR), napominje za tportal da socijalni radnici, suočeni s izazovima epidemije koronavirusa, kao i uvijek dosad, ostaju uz svoje korisnike, svjesni da su im upravo sada potrebne pojačana podrška, pomoć i zaštita.

'Krizna vremena zahtijevaju krizne intervencije i mjere. Neke od tih mjera direktno utječu na našu profesionalnu praksu i nameću prilagodbe u neposrednom radu s korisnicima kako bi se smanjili rizici i sačuvalo zdravlje korisnika, ali i pomagača. Radi se o potpuno novim, nepoznatim i neizvjesnim situacijama za koje nismo pripremljeni, o kojima nismo učili i koje od nas zahtijevaju kreativna rješenja, veću odgovornost i hrabrost', navodi Karačić, ujedno ravnateljica Doma za starije osobe Centar u Klaićevoj ulici.

Socijalni rad podrazumijeva neposredan kontakt s korisnikom, uvid u njegove životne prilike i intervencije na terenu, tamo gdje osoba živi, a u uvjetima ograničenih kretanja i zadane socijalne distance intervencije postaju sve složenije.

'U neposrednom radu s korisnicima socijalni radnici pridržavaju se propisanih mjera zaštite kako u pogledu distance - primjerena udaljenost - tako i korištenjem zaštitnih maski, rukavica i sredstava za dezinfekciju. Organizacija rada socijalnih radnika u sustavu socijalne skrbi prilagođena je uputama za suzbijanje epidemije. Međutim socijalni radnici nisu 'hladni pogon', nego su i sada dostupni korisnicima kroz organizirana dežurstva u ustanovama ili kroz druge oblike rada i komunikacije', ističe Karačić.

Unatoč rizicima za vlastito zdravlje, brojni socijalni radnici i u uvjetima epidemije svakodnevno rade na terenu, procjenjuju potrebe korisnika i poduzimaju adekvatne mjere zaštite, kažu predsjednica HUSR-a. Aktualni rad prvenstveno se odnosi na zaštitu djece od zanemarivanja i zlostavljanja, zaštitu starih i nemoćnih osoba i osoba s invaliditetom, osoba stradalih u potresu te brigu o socijalno isključenim i osobama koje žive u siromaštvu.

S obzirom na povećan broj zahtjeva za pomoć, ima li dovoljno sredstava za sve?

  • +10
Premijer Andrej Plenković obišao je nove stanare Studentskog doma Cvjetno naselje Izvor: Pixsell / Autor: Matija Habljak/PIXSELL

'Osiguravaju se novčane pomoći, usluge kriznog smještaja, usluge psihosocijalne podrške i savjetovanja kako bi prevladali poteškoće s kojima se suočavaju. Važno je istaknuti da se sva prava na novčanu pomoć, uključujući priznavanje jednokratnih naknada, za sada izvršavaju redovito i bez dodatnih ograničavanja', kaže Karačić.

Iako je broj prijava obiteljskog nasilja nešto manji, ovaj društveni fenomen nije nestao pojavom epidemije; na svaku dojavu ili sumnju o nasilju u obitelji socijalni radnici odgovaraju adekvatnom intervencijom, tvrdi ona, dodajući da se u suradnji s policijom obavljaju izvidi na terenu i provode odgovarajuće mjere zaštite. Kada je potrebno, žrtvama nasilja osigurava se adekvatan siguran smještaj, materijalna pomoć ili druge socijalne usluge.

Žurne intervencije 24 sata dnevno

'Predanim radom u ustanovama socijalne skrbi, u kojima se usluge pružaju bez odgode, 24 sata dnevno, socijalni radnici i drugi pomagači trude se zaštititi svoje korisnike od infekcije te ih istovremeno psihosocijalnom podrškom nastoje osnažiti da prihvate i izdrže ograničenja što su značajno promijenila njihov i život njihovih najbližih.

Kao odgovorne osobe u sustavu socijalne skrbi i drugim područjima socijalnog rada, mnogi socijalne radnice i socijalni radnici zahvaljujući svojim znanjima i vještinama vođenja i kriznog upravljanja uspješno organiziraju rad i život u ustanovama, čime uvelike doprinose kvaliteti socijalnih usluga, što i u ovim teškim vremenima ostaje naš prioritet', poručuje Karačić, dodajući da je zalaganjem Hrvatske komore socijalnih radnika sada i pomoću aplikacije SocSkrb moguće dobiti podatak o osobama u samoizolaciji, a međusobno povezivanje i podrška stručnjaka još su više došli do izražaja te pokazali pravu vrijednost u svakodnevnoj praksi socijalnog rada.