Nakon višegodišnjeg rata s kvartovskim narkomafijama koje su gospodarile favelama – najsiromašnijim četvrtima legendarnog 10-milijunskog Rija, vlasti su donijele novu strategiju. Poslije čišćenja terena u izvedbi vojne policije i specijalnih jedinica (riječ je o krvoprolićima koja znaju trajati tjednima), strateška mjesta u faveli zauzimaju policajci-mirotvorci. Zadaća im je steći povjerenje lokalnog stanovništva koje je desetljećima traumatizirano nasiljem s obje strane zakona i u kojem se policajac smatra neprijateljem – pišu autori reportaže koju su ovih dana objavili New York Times i ruska Novaja gazeta.

Na udaru režimskih čistača našao se i kvart u Jacarepagui (zapadna suburbija Rija), poznat kao Cidade de Deus – Božji grad, u kojem se događa slavni istoimeni film iz 2002. godine. Tamo sada živi oko 120 tisuća ljudi, ali redovna policija proteklih je godina rijetko zalazila u taj prostor. Češće su ulazili BOPE - jezivi specijalci s dozvolom za ubijanje, o kojima je također snimljen film koji je 2007. trijumfirao na festivalu u Berlinu.

Razmještanje 315 policajaca-mirotvoraca novost je, dakle, za turbulentnu četvrt od čak 120 tisuća ljudi. No pitanje je hoće li ove klice države zaživjeti u urbanoj džungli ili će se država opet povući nakon što se d(v)olično prezentira svijetu Mundijalom i Olimpijadom.

'Nitko nas ovdje ne simpatizira. Od toga se lako ozlovoljiti', izjavio je autorima reportaže jedan policajac. Žitelji se pak žale da su se našli sred bojnog polja između dvije vatre te ih je strah čak i pozdravljati policajce na ulici zbog straha od odmazde bandita. Također, ne treba zaboraviti da su predstavnici zakona - od kojih neki na posao odjednom dolaze bez oružja i usput podučavaju lokalce glazbi i stranim jezicima - dosad u favelama percipirani kao ubojice.

Nema više banditskih tuluma

Utjecaj policije donio je i brojne pozitivne trendove: više djece dolazi u školu, a poboljšala se i ekološka situacija jer se, primjerice, javni odvoz smeća provodi triput tjedno. U tri godine u kvartu su uhićene stotine ljudi, a broj ubojstava smanjio se skoro šesterostruko. Neki pak žitelji naglo 'kultiviranih' favela žale za prijašnjim 'slobodarskim' vremenima, kada su bande organizirale masovne 'drug free' tulume, dok se danas kontrolira čak i alkoholizam među mladima i cenzurira glazba s tekstovima koji potiču na mržnju i agresiju.

Zasad je policija uspjela formirati 12 mirovnjačkih stanica koje pokrivaju 32 kvarta, ali do 2014. godine trebala bi na isti način proširiti svoj utjecaj na čak 160 kvartova. Narkomafijaške skupine povlače se u još nezauzete favele. Prema službenim podacima, u prvim akcijama, poduzetim još 2008. godine, poginulo je osmero ljudi. No s obzirom na učestalost akcija i snagu otpora, moguće su nove žrtve, a riječ je o četvrtima u koje se ni liječnici ne odvažuju ući.

Izgledna buduća predsjednica Brazila (izbori su u tijeku) Dilma Rousseff najavljuje primjenu istog modela na ostale brazilske velegradove. U najmnogoljudnijem Sao Paolu, primjerice, 2000. godine zabilježeno je 612 naselja registriranih kao favela – naselje koje se donekle razlikuje od sluma jer je, primjerice, elektrificirano te u nekoj mjeri isprva planski građeno u eri urbanizacije.

S obzirom na to da Rio u dvije godine organizira dva najveća sportska događaja na planetu, iza 'defavelizacije' stoji (i čeka) krupni kapital: među sponzorima se spominju Coca Cola i Eike Batista, brazilski multimilijarder koji je, po Forbesu, osmi najbogatiji pojedinac svijeta.