koalicija

Slovenski parlament u utorak glasuje o Janši kao premijeru nove vlade

02.03.2020 u 12:25

Bionic
Reading

Slovenski parlament u utorak će glasovati o imenovanju Janeza Janše za mandatara nove vlade, što je prvi korak u stabilizaciji političke situacije nakon raspada manjinske koalicije i ostavke Marjana Šareca, premijera u odlasku, čija tehnička vlada do potvrde nove obavlja tehničke poslove

Janšina Slovenska demokratska stranka (SDS) potpisala je prošli tjedan koalicijski sporazum s tri stranke: kršćansko-demokratskom Novom Slovenijom, te Strankom modernog centra (SMC) i Demokratskom strankom umirovljenika (DESUS). One zajedno imaju 48 zastupnika u 90-članskom Državnom zboru i tvore novu parlamentarnu većinu, dovoljnu za izbor Janše kao novog premijera na tajnom glasovanju koje se, nakon Janšina predstavljanja i rasprave, može očekivati u večernjim satima.

Procedura nakon što je novi premijer izabran

Nakon što je izabran, novi premijer mora u roku od najviše dva tjedna parlamentu predložiti listu kandidata za ministre buduće vlade. Oni se onda predstavljaju matičnim parlamentarnim odborima, a onda o novoj vladi kao cjelini parlament odlučuje na plenarnom zasjedanju.

Parlament o ministarskoj listi glasuje u roku ne duljem od sedam dana nakon što je ona predložena. Janez Janša (62), uz predsjednika Boruta Pahora jedan od slovenskih političkih 'veterana' koji su na sceni još od početka društvenih i političkih promjena iz 90-ih godina i vremena državnog osamostaljenja, prvi je put vodio slovensku vladu od 2004. do 2008. godine.

Radilo se o koalicijskoj vladi desnog centra u kojoj su, uz Janšin SDS, bile Nova Slovenija (NSI), Slovenska pučka stranka (SLS) i Demokratska stranka umirovljenika (DESUS), a za mandata te vlade Slovenija je u prvoj polovici 2008. godine predsjedala Vijećem Europske unije.

Drugi put je sa sličnom koalicijom Janša na premijerskom položaju bio od veljače 2012. do veljače 2013., formiravši vladu nakon što to nije uspjelo nakon redovnih izbora tadašnjem relativnom pobjedniku Zoranu Jankoviću s njegovom strankom Pozitivna Slovenija (PS).

Tadašnja Janšina vlada pala je kad ga je napustilo nekoliko koalicijskih partnera pa joj je u parlamentu bilo izglasano nepovjerenje. To se dogodilo nakon što je državna protukorupcijska komisija iznijela da Janša u svojoj imovinskoj kartici nije naveo pravo stanje svoje imovine nego je podatke skrivao, a novu prijelaznu vladu tada je formirala sa svojom novom strankom SAB Alenka Bratušek.

Odnosi u budućoj Janšinoj vladi i prioriteti

Očekuje se da će drugi najjači čovjek u novoj Janšinoj vladi biti Zdravko Počivalšek, predsjednik Stranke modernog centra (SMC), koji će u njoj kao ministar zadržati resor gospodarstva, koji će ubuduće uključivati također i infrastrukturne te investicijske projekte.

Kako navode slovenski mediji, u fokusu nove vlade bit će stabilizacija i rješavanje velikih sistemskih problema u zdravstvu, pitanja demografije i dugoročne skrbi za stariju populaciju te stvaranje konkurentnijeg okoliša za investiranje i rad, čime bi ona povećala mogućnosti za ostanak na vlasti i nakon predviđenih redovnih parlamentarnih izbora 2022. godine.

Budući da novu vladajuću koaliciju sastavljaju dvije desne stranke i dvije stranke čiji je elektorat orijentiran lijevo i socijalno, ona će morati izbjegavati ideološke teme koje dijele društvo, pri čemu će glavni balans u tom pogledu morati održavati Janša i Počivalšek, u jednoj vrsti 'male velike' desno-lijeve koalicije u budućoj vladi.

Počivalšekov SMC sebe definira kao 'socijalnoliberalnu' stranku i nakon što je njeno operativno vođenje napustio njen osnivač Miro Cerar, dok za Janšinu stranku njeni kritičari navode da se zadnjih godina udaljila od 'mainstreama' europskih pučkih, odnosno narodnih stranaka, tj. da ju je njen predsjednik odveo na pravac protuimigrantske i euroskeptične struje koju obično simbolizira mađarska stranka Fidesz i njen vođa premijer Viktor Orban, s kojim je Janša politički i osobno blizak.

Počivalšek je nakon potpisivanja koalicijskog ugovora za novu vladu kazao da to neće biti vlada jedne nego četiriju stranaka, da je za Sloveniju bitno da se tako održi politička stabilnost bez novih prijevremenih izbora, te da dok je on u vladi neće biti radikalne privatizacije javnog zdravstva ili obrazovnog sustava nego će ti sustavi i dalje biti dostupni svima.