MILAN KUČAN:

'Sloveniji je potrebno otrežnjenje'

22.04.2010 u 17:51

Bionic
Reading

Sloveniji je potrebno 'otrježnjenje' kako bi počela tražiti izlaz iz gospodarske i socijalne krize, a političke elite trebale bi javnosti jasnije predstaviti reforme kako bi ih lakše prihvatila, ocijenio je u četvrtak bivši slovenski predsjednik Milan Kučan

'Još vjerujem da vlada zna kamo vodi slovenski brod po uzburkanu moru, ali to nije dostatno. Vlada se mora izboriti za povjerenje javnost kako bi duboke i neizbježne reforme lakše provela jer bi ljudi to poduprli i pristali na odricanja', rekao je Kučan u razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA.

Povod razgovoru bila je 20. obljetnica izbora na kojima je Kučan (69) prvi put u demokratskom postupku postao izabrani slovenski čelnik, postavši 1990. predsjednik tadašnjega republičkog predsjedništva. Nakon promjene ustava i ukidanja kolektivnog predsjedništva osvojio je još dva petogodišnja predsjednička mandata i na tom položaju bio od 1992. do 2002.

Današnje suočavanje s gospodarskom i socijalnom krizom Kučan je usporedio s onim kad su slovenski političari u vrijeme kad se produbila kriza u bivšoj Jugoslaviji, donijeli odluku o osamostaljenju Slovenije. Kučan tvrdi da su ljudi onda bili obaviješteni o tom procesu i prihvatili su rizike za svoj razvoj te da sada to nije slučaj.

'Danas je dojam da kriza nije u središtu političke pozornosti i da ona gotovo nikoga ne zabrinjava. Zato ne iznenađuje da ugled politike u javnosti pada te da nema povjerenja u one koji vode državu, a to je glavni problem', rekao je Kučan. Po njegovoj ocjeni, situaciju u kojoj bi se svi trebali posvetiti izlasku iz krize zamagljuje stvaranje afera, politokratske borbe, ustavne tužbe, interpelacije protiv ministara u vladi, izvanredna zasjedanja parlamenta.

Prema zadnjim ispitivanjima javnog mišljenja, dvije trećine Slovenaca ne podupire Pahorovu vladu, a glavni je razlog duboka gospodarska kriza i neizvjesnost oko najavljenih reformi koje bi trebale povećati konkurentnost gospodarstva i smanjiti javne izdatke. Radi se u prvom redu o reformi mirovinskog sustava, promjenama na području radnog zakonodavstva te smanjivanju troškova javnog zdravstva.