Iako se u pogledu vanjskog duga i deficita državnog proračuna ne može ni u relativnom smislu uspoređivati s Grčkom, i Slovenija bi trebala voditi računa o 'grčkom sindromu' koji bi joj zaprijetio ne ostvari li brz pomak prema reformi gospodarstva i restrukturiranju potrošnje, upozorilo je više slovenskih ekonomista za poslovni prilog ljubljanskog 'Dela' od ponedjeljka.
'Gledano statički, položaj Slovenije znatno je bolji od grčkog, ali je problem u dinamici jer se podaci pogoršavaju. Ako se ne ostvare obećanja vlade o smanjivanju izdataka i ne smanji deficit, onda se ni približavanje grčkom scenariju ne može isključiti', izjavio je ekonomist Mojmir Mrak.
Vanjski dug države od 2008. godine gotovo je udvostručen, pa je 2008. godine iznosio 'prihvatljivih' 22 posto BDP-a, lani se popeo na 34 posto, a trenutačno iznosi skoro 40 posto BDP-a, navodi 'Delo'. Ako bi se takav trend nastavio i ako vlada ne realizira postupno smanjenje vanjskog duga i proračunskog deficita kako je planirala, istom bi se dinamikom vanjski dug države do 2013. godine povećao na 54 posto BDP-a, što bi 'srušilo' sustav javnog financiranja i zakočilo razvoj zbog velikog pada kreditnog rejtinga te troškova servisiranja duga, navodi 'Delo'.
Bogomir Kovač, ekonomist i profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, tvrdi međutim da je relativna fiskalna pozicija Slovenije još uvijek dva puta bolja od one u kojoj se našla Grčka, ali da je prednost Grčke što može očekivati pomoć, a uz to je s aspekta potencijalnog rasta u boljoj poziciji od Slovenije jer je njena ekonomija konkurentnija.
Fiskalni rezovi u Grčkoj će biti radikalniji, a 'grčki scenarij' za sada u Sloveniji nije potreban, smatra Kovač. 'Unatoč tome, grčki sindrom treba shvaćati ozbiljno', rekao je Kovač, dodajući da sadašnje fiskalne teškoće europskih država imaju 'dublje korijene' koje se onda pokažu kao 'politički potres' kad negativni podaci i tražene reforme izazovu reakciju javnosti.
