Zmago Jelinčič, vođa slovenske desnice, i Boško Šrot, čelnik Slovenske ljudske stranke, nedavno su na TV Sloveniji iznijeli stajalište o tzv. slovenskoj Istri. U Jelinčičevu slučaju, riječ je o često ponavljanoj tezi prema kojoj je Hrvatska bespravno prisvojila istarski poluotok, a Šrot je ustvrdio da su se Savudrija i Kaštel u prošlosti nalazili u sklopu općine Piran.

Iako službena slovenska politika nije poduprla zahtjeve koje su iznijeli Jelinčič i Šrot, oni imaju brojne zagovornike.

Međutim, demografski podaci demantiraju teze o tzv. slovenskoj Istri. Redakcija Nacionala došla je u posjed popisa stanovništva iz 1910. koji su provele vlasti Austro-Ugarske, u čijem se sastavu Istra nalazila do završetka Prvoga svjetskog rata. Riječ je o tri grada koji se danas nalaze u sastavu Slovenije - Kopru Izoli i Piranu.

Posebno zbog Pirana i tamošnjeg lokalnog zaljeva, slovenski političari godinama tvrde da se radi o teritoriju koji joj pripada i povijesno i politički, što je glavni argument blokade pregovora između Hrvatske i Europske unije

Činjenice su bitno drukčije, a proizlaze iz austro-ugarskog popisa iz 1910. Demografski podaci upućuju na to da su Slovenci predstavljali gotovo zanemarivu manjinu u trima gradovima koji se danas nalaze u Sloveniji. U Kopru su hrvatski jezik kao materinski izabrala 8.993 stanovnika, za talijanski se izjasnilo 7.909, a slovenskim je govorilo samo 599, odnosno, manje od četiri posto. Kao Hrvat izjašnjavao se 6.101 stanovnik Izole, Talijana je bilo 5.914, a Slovenaca40. Naposljetku, u Piranu, koji je danas najprjepornija točka između dviju država, bilo je 7.379 Hrvata, 7.074 Talijana i sedam Slovenaca