Arbitražni sud u Parizu donio je odluku prema kojoj osnivači Javne ustanove za zbrinjavanje otpada istočne Slavonije (ZOIS) – gradovi Osijek, Beli Manastir, Županja, Vukovar i Vinkovci – austrijskim tvrtkama Strabag i Saubermacher moraju platiti navedeni iznos, jer su raskinuli ugovor nakon višegodišnjeg neuspjeha gradnje regionalnog centra za zbrinjavanje otpada.

Austrijske tvrtke uspjele su u sporu dokazati pravo na naplatu predtroškova, izgubljene dobiti i troškova ishođenja građevinske dozvole, koju nikada nisu ishodili. Štoviše, razlog raskida ugovora upravo je bio zastoj projekta započetog 2001. otkad su krenule izrade prvih projektnih studija.

Sukladno postotnim udjelima osnivača ZOIS-a, Grad Osijek morat će platiti 43 posto iznosa presude (21 milijun kuna), Vinkovci 23 posto, Vukovar 16 posto, Županja 10,3 posto, a Beli Manastir 6,9 posto.

Milan Kamenko, v. d. ravnatelja ZOIS-a, pročelnik osječke gradske uprave, očajan je zbog ishoda postupka. 'Ovo je katastrofa. Dobili su više nego što su tražili u tužbi!', izjavio je Kamenko medijima.

Zatečen je i Ivan Doboš, gradonačelnik Belog Manastira: 'Kamate rastu iz dana u dan. Ovo je udar na gradski proračun, koji ove godine iznosi 39 milijuna kuna. Dakle, desetinu budžeta dat ćemo za deponij koji nismo ni vidjeli, a problem smeća nam ostaje', ogorčeno je govorio Doboš.

Odluku pariške arbitraže prije naplate još treba potvrditi Visoki trgovački sud u Zagrebu. Gradovi se nadaju da se to neće dogoditi, ali pravni zastupnici već su izvijestili da su Austrijanci u vrlo dobro pravnoj poziciji.

Što je još gore, ova odluka nije prva. Austrijanci su tužili na nekoliko mjesta. Arbitražni sud u Zagrebu lani je presudio u korist njihove konzultantske tvrtke Quantum iz Beča, kojoj se ima isplatiti oko 370 tisuća eura. Quantum je sa ZOIS-om u pregovore krenuo još 1999., a 2003. savjetovao ugovaranje projekta upravo sa Strabagom i Saubermacherom. Ugovor je doista potpisan, ali Ministarstvo zaštite okoliša proglasilo je nezakonitim projekt u kojem vlasništvo i zaradu od centra imaju Austrijanci, privatne tvrtke, a ne lokalna zajednica. Nemogućnost dobivanja građevinske dozvole gradovima se pokazalo kao prilika za jednostrano raskidanje ugovora, što nije potvrdila pariška presuda.

Austrijanci idu dalje. Na osječkom Trgovačkom sudu protiv pet gradova vode postupak i traže tri milijuna kuna i 5,28 milijuna eura te povrat 400 tisuća eura. Jedini odgovor u ZOIS-u su našli pokrećući dvije protutužbe u kojima traže gotovo iste odštete, objašnjavajući da su gradovi oštećeni jer na lokaciji budućeg projekta u Antunovcu pored Osijeka građevinci u ruke nikada nisu uzeli nijednu lopatu.

Osječki odvjetnik Damir Zagoršćak u nedavnom izvještaju gradovima o ovom problemu ustvrdio je da je projekt od početka potpuno pogrešan. 'Neshvatljivo je ugovaranje međunarodne arbitraže u poslovnim i drugim ugovorima, gdje su ugovorne strane isključivo trgovačka društva osnovana u Republici Hrvatskoj', ocijenio je.

Bivši ravnatelj ZOIS-a Ivan Domanovac sada je u mirovini i povremeno ga se može vidjeti u šetnji osječkim ulicama. Godinama je medijima objašnjavao kako je upravo opisani koncept projekta jedini ispravan za zbrinjavanje otpada istočne Slavonije. ZOIS je u međuvremenu ugašen, postoji samo kao sredstvo naplate odštete, a Vukovarsko-srijemska i Osječko-baranjska županija pokrenule su vlastite projekte gradnje deponija, ispočetka. Županijska tvrtka Ekos u Osijeku, nedavno je tek potpisala ugovor o izradi projektne dokumentacije, što je korak na kojem smo bili otprilike 2003. godine.