UDAR DESNICE NA BRUXELLES

Slavlje zbog povratka graničnih kontrola unutar EU

13.05.2011 u 11:28

Bionic
Reading

Europske nacije sve su bliže odluci da okončaju desetljeća nesputana kretanja po Starom kontinentu i ponovno uvedu putovnice. Zbog straha od poplave izbjeglica sa sjevera Afrike, većina vlada država EU složila se oko toga da je potrebno reinstalirati kontrolne točke na unutarnjim granicama bloka, što je velika pobjeda europske desnice

Poljuljavši jedan od temelja ujedinjene, intergirane Europe, ministri unutarnjih poslova zemalja EU prionuli su radikalnoj reviziji režima slobodnog prelaska granica poznatog kao zone Schengena, kako bi dopustili vladama 26 članica da ponovno uvedu granične kontrole, piše britanski Guardian.

Osim toga, ministri su se uspjeli dogovoriti i da će suzbiti imigraciju sporazumima o readmisiji sa sjevernoafričkim i bliskoistočnim državama kako bi poslali izbjeglice tamo odakle su došli.

Na takvim promjenama inzistirale su Francuska i Italija, koje su se posljednjih tjedana uspaničarile zbog nevelika priljeva izbjeglica iz Tunisa. Sada je takav potez podržalo 15 od 22 države članice EU i potpisnice Schengena, a samo su se četiri zemlje suprotstavile takvim radikalnim mjerama.

Ovaj problem ponovno će se razmatrati i idućeg mjeseca, na summitu premijera i predsjednika država članica EU. No 'reforma' Schengena također treba proći kroz proceduru u Europskom parlamentu, a vjerojatno je da će takva ideja tamo naići na snažne otpore.

Regija bez granica sada okuplja više od 400 milijuna ljudi u 22 države Europske unije, uz dodatak Švicarske, Lihtenštajna, Norveške i Islanda. Proteže se od Portugala do baltičke granice s Rusijom, te od Reykjavika do grčko-turske granice.

Najstroži zakoni u Danskoj

Zahtjev da se ograniči sloboda putovanja došao je nakon što je ekstremna nacionalistička desnica, koja ima sve više utjecaja na vlast širom Europe, ostvarila značajnu pobjedu u Danskoj. Ta zemlja najavila je da će jednostrano vratiti kontrolne punktove na granice s Njemačkom i Švedskom.

Manjinska konzervativna vlada u Copenhagenu kapitulirala je pod snažnim pritiskom nacionalista iz Danske narodne stranke kako bi osigurala podršku u parlamentu za dugogočne ciljeve u sektorima socijalne skrbi, mirovinskog sustava i proračuna.

Danski potez zapanjio je mnoge i zato što je odluka donesena neposredno uoči hitnog sastanka na vrhu EU, posvećenog imigraciji i šengenskom režimu.

Njemačka vlada smatra da otvorene granice ne smiju biti 'žrtvovane zbog unutarnjih političkih razloga'.

Europska komisija najavila je da temeljito proučiti dansku odluku, kako bi utvrdila je li usklađena s pravilima Schengena. U Europskom parlamentu zatraženo je i da se Danska izbaci iz šengenskog režima. No danska vlada obećala je da granične i carinske kontrole neće obuhvatiti i kontrole putovnica, pa sve ostaje u skladu sa Schengenom.

Danska već ima najstrože protuimigracijske zakone u Europi, a tamošnja vlada poručila je da je povratak kontrolama usmjeren na borbu s prekograničnim kriminalom.

Repatrijacija ovlasti iz Bruxellesa

U Italiji, protuimigracijsku kampanju vodi ministar unutarnjih poslova Robert Maroni iz ksenofobne Sjeverne lige u koaliciji Silvija Berlusconija. Kampanja u Francuskoj tumači se kao pokušaj predsjednika Nicolasa Sarkozyja da oslabi rastući utjecaj Marine Le Pen, nove čelnice ekstremističke Nacionalne fronte.

Manjinska konzervativna koalicija u Nizozemskoj, poput one u Danskoj, održava se zbog prešutne podrške protuislamske Slobodarske stranke na čelu s notornim Geertom Wildersom

Čvrsti nacionalizam širom Europe, s posljednjim očitovanjem u Finskoj, potpiruje zahtjeve za repatrijacijom ovlasti iz Bruxellesa, a taj trend vjerojatno će pozdraviti i britanski konzervativci na čelu s Davidom Cameronom

'Cijeli je problem u (ne)povjerenju. Kako ćemo se izvući iz ovoga ako ne srušimo cijeli sustav? Izazovi su svakog dana sve veći i pitanje je može li sve ovo držati pod kontrolom', rekao je jedan EU veleposlanik.

Promjene u politici potaknula je i nervoza oko utjecaja arapske revolucije. 'Ne obalama sjeverne Afrike nalazi se stotine tisuća ljudi. Ako Gadafi upotrijebi svoje oružje, mogao bi stvoriti puno problema Europi', rekao je jedan visoki EU diplomat.

Prošlog tjedna Guardian je otkrio da Gadafijev režim dopušta tisućama migranata iz Subsaharske Afrike ukrcaj na prenapučene, nesigurne brodove u očito promišljenom pokušaju da osujeti podršku EU-a i NATO-a libijskim pobunjenicima.

Tko ima ovlasti u uvođenju graničnih kontrola?

I dok se među vladama EU stvara konsenzus o promjeni unutar Schengena, Europska komisija i dalje drži da bi nacionalne putovnice i granične kontrole mogle biti uvedene jedino kao 'posljednje rješenje' - i to privremeno, u iznimnim okolnostima.

Takav naglasak Komisije uvod je u predstojeću borbu oko toga tko će nadzirati pravila Schengena i odlučivati o tome može li i zašto država suspendirati režim otvorenih granica.

Na sastanku u četvrtak, Njemačka je inzistirala da te ovlasti ostanu nacionalnim vladama i da se pritom 'preskoči' Europska komisija. Takav stav Njemačke podržale su Francuska, Austrija i Češka.

Cecilia Malmstrom, povjerenica unutarnjih poslova EU, koja zonu bez granica naziva 'divnim postignućem', zalaže se za to da te ovlasti ima Bruxelles.

Sandor Pinder, ministar unutarnjih poslova Mađarske, koji je predsjedavao sastankom, upozorio je da države članice ne bi smjele same odlučivati o uvođenju graničnih kontrola. 'To bi moglo potaknuti lančanu reakciju i slomiti povjerenje', rekao je Pinder.