ALFA GENERACIJA

Školski darvinizam

09.04.2011 u 09:00

Bionic
Reading

U hiperbrzom vremenu kao što je naše, svi pomalo nalikujemo na hiperaktivce poslije konzumacije energetskog pića. Zapitali smo se stoga, dovodeći u pitanje čak samu njihovu egzistenciju, koji izazovi u tako dramatičnom okruženju čekaju već desetljećima postojeće školske predmete

Jezik - progonjen od dativa

Jezik je granica svijeta te višetomna knjiga nije dovoljna za dostojno pokazivanje važnosti razvoja opće kulture, vokabulara, retorike, izražavanja, razumijevanja sadržaja (..), tj. procesa i sposobnosti koje se razvijaju na nastavi hrvatskog jezika. Ipak, XXI. stoljeće bacilo je rukavicu u lice - proces čitanja doživljava transformaciju s višestruko jačom snagom od Gutenbergove revolucije, a (ne)pismenost postaje vrlo neobična optužba pred najezdom 'lolanja', 'wtfanja'... Pogledamo li kurikulume škola XIX. i ranog XX. stoljeća, uvidjet ćemo da su antička djela činila osnovu učenja, dok danas 'Ilijada' i 'Odiseja' pred gimnazijalcem prvog razreda čini neobičan relikt koji ga navodi na postavljanje egzistencijalnog pitanja - čemu to? Možda bi smislenije bilo započeti djelom 'Kako govoriti o knjigama koje nismo pročitali'. Ionako prešutan proces ušao bi pod kontrolu i moć usmjeravanja stručnjaka.

Povijest - nesigurne spoznaje za igranje emocijama masa

Na području koje je u pozamašnu listu vojnih sukoba posljednjih 100 godina ulazilo i na temelju lažnih mitomanija o prošlosti, nastava povijesti pripada odgojno najosjetljivijim područjima. Proces ulaska paradigme kulturalne povijesti u nastavu ima stoga zadatak neutralizirati defektne ideološke implikacije bizarnih uzdizanja 'stoljeća sedmih' i sl. Ipak, povijesti za vratom kroz XXI. stoljeće ostaje visiti 'epistemološka dilema' - premalo izvora omogućava vrlo različite interpretacije događaja, dovodeći u pitanje kredibilitet gradiva. Ne čudi stoga čest učenički zahtjev - profesore, recite nam nešto o tim piramidama u Bosni. Može li se konvencionalna i 'dosadna' povijest izboriti za pažnju i pobijediti atraktivnu senzacionalističku, pravo je pitanje.   

Vjeronauk - izvlači li ga moderniziranje?

Sigurno najlakša meta napada u promišljanjima izazova škole budućnosti. S obzirom na postmodernističko gledanje morala, roditelje opterećene dvanaestosatnim radnim vremenom, otuđenost uz tehnologiju (..) možemo pretpostaviti da će potreba i važnost odgojnih predmeta rasti, no nisam siguran je li vjeronauk adekvatan za tu ulogu. Kompromitiran zloglasnim povijesnim teretom Katoličke crkve, prečesto nacionalističkim svećenicima i stavovima koji se ne uklapaju u standarde civilizacije XXI. stoljeća, vjeronauku prijeti opasnost ispraznog, gotovo prisilnog egzistiranja. Vjerujem da odustajanje od inzistiranja na prisustvu u svim javnim školama, a posvećivanje kvalitetnom radu u samoj župi, ulogu vjeronauka može učiniti svježijom i smislenijom.

Prirodni predmeti - temelj razvoja (pre)težak za mnoge?

Matematika, fizika, kemija (...) kao osovina prirodno / tehnoloških znanosti predstavljaju motor svakog društva okrenutog budućnosti i razvoju, a u otužnom 'odljevu mozgova' upravo nadareni iz navedenih područja prednjače. S druge pak strane, svako istraživanje o pohađanju instrukcija iste predmete stavlja na tron, uzrok čemu nije uvijek potpuno jasan - lijenost učenika, težnja za 'instant' znanjem, nekvalitetni profesori, 'profesorska mafijaška organizacija' o kojoj spekuliraju mediji, doista zahtjevno gradivo... Odgovor će naginjati prema onoj strani za koju je debatant interesno vezan. Tragično za rješavanje esencijalnog problema. 

Jezici - između glorificiranja i besmislenosti

Objašnjavati važnost jezika u umreženom i globaliziranom svijetu XXI. stoljeća gotovo je izlišno, pa se znanje dvaju stranih jezika polako nameće kao optimalno za kvalitetno funkcioniranje i poslovni uspjeh. Ipak, iza 'jezičnog optimizma' krije se jedna od većih tragedija sustava - zbog karakteristika ljudskog pamćenja i procesa učenja ograničenog na učionicu, nekorišteni strani jezik vrlo brzo nestaje! Kristalan slučaj golemog ulaganja s fascinantnim gubitkom - Je li normalno da učenik nakon 12 godina učenja talijanskog te nesmetanog prolaska kroz sve testove, ne zna porazgovarati s Rimljaninom, osim rukama uz nagađanje 'dove è amfiteatro'?! Drugi izazov poučavanja budućnosti teret je globalizacije zbog premoći engleskog. Stoga, paradoksalno, kroz XXI. stoljeće upravo školama prijeti da izrastu u mjesto kroz koje su se jezici zaboravili i izbrisali...