OPASNE UČIONICE

Škole se ni ne osiguravaju, nego čekaju pomoć iz državne blagajne

27.12.2011 u 14:12

Bionic
Reading

Ni područna škola u Ćeralijama, izgorjela na božićnu večer u podmetnutom požaru, a niti većina školskih objekata u Hrvatskoj nisu osigurane. Za slučaj požara, poplave ili druge nepogode, a u konkretnom slučaju radi se o najmanje 4,5 milijuna štete, novac bi trebao biti osiguran u blagajni Ministarstva financija

Iako bi godišnja premija osiguranja za školski objekt u Ćeralijama iznosila tek nešto više od 1.500 kuna, područna škola i oprema u njoj nisu bili osigurani. Taj novac u tzv. decentraliziranim sredstvima države, koja se prosljeđuju jedinicama lokalne uprave i samouprave, a potom i školama, nije bio ni predviđen.

Najzanimljivije od svega, a to su potvrdila i najmanje dva neslužbena izvora, jest informacija da je iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta školama upućena preporuka da se ne osiguravaju

Za saniranje posljedica požara ili elementarnih nepogoda postoji novac, osiguran u državnom proračunu i prebačen Ministarstvu financija, kojim se podmiruje šteta u takvim nesrećama. Nakon što policija obavi očevid, a ovlašteni vještak procjeni štetu, poseban zahtjev šalje se Ministarstvu financija koje nadoknađuje štetu

'Stavka s koje će se namiriti šteta sigurno postoji, no postoji li i novac? Nije problem imamo li propis koji to rješava, nego je puno važnije ima li novca kako bi se što žurnije reagiralo u ovom slučaju', ukazuje Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu – Preporod.

Problem je, kao i uvijek, novac i time se očito pravda činjenica da školske zgrade, a radi se o najmanje 860 matičnih i više od 1.000 područnih škola, kojima treba pridodati i 400 srednjih škola, nisu osigurane.

Za svakog zaposlenika u školama postoji polica osiguranja i to je dogovoreno kolektivnim ugovorom. Na to sindikati i mogu utjecati, a što se tiče samih zgrada, nisam siguran da se država ponaša poput dobrog gospodara kad je državna imovina u pitanju', kaže Stipić.

Osiguranje imovine 'zadnja rupa'

Tek rijetke škole u Hrvatskoj su osigurane, odnosno osigurana je poneka školsko-sportska dvorana, eventualno prozori ili vrata, no svijest o potrebi osiguranja na vrlo je niskoj razini, upozoravaju stručnjaci za osiguranje imovine. Navode kako bi godišnja premija za jednu školu prosječne veličine iznosila između 5.000 i 10.000 kuna, no kako ne postoji zakonska odredba, rijetko se tko odlučuje za takvu mogućnost. U odnosu na europski prosjek, kažu osiguravatelji, Hrvatska je pri dnu kad je osiguranje imovine u pitanju.

Po svemu, razmišlja se na način 'zlo se neće dogoditi'. Svakoj školi je, doduše, ostavljena mogućnost da iz sredstava kojima raspolažu samostalno osiguraju dio imovine, posebice one školske ustanove koje su na meti vandala ili kradljivaca.

U međuvremenu, sanaciju štete, odnosno novac za gradnju nove škole u Ćeralijama virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić najavio je tražiti od premijera Zorana Milanovića i ministra obrazovanja Željka Jovanovića

Sâm ministar Jovanović nije znao da izgorjela škola, baš kao ni druge škole, nije bila osigurana. Potvrdio je, nakon sjednice kabineta ministara, kako se još uvijek upoznaje sa stanjem, no i obećao riješiti probleme. Jedan od problema svakako će biti i osiguravanje školskih objekata.

Na kraju, za nastavnike i 80-ak školaraca iz Ćeralija i Bokana koji su nastavu pohađali u školi koja je izgorjela na Božić nije ni bitno na koji način će im školska zgrada biti obnovljena ili napravljena nova, nego kad će to biti urađeno. Ravnateljstvu škole ostaje obratiti se svim razinama vlasti - od općine, preko županije do Vlade. Do pronalaska rješenja, učenici će autobusima u matičnu školu u Voćinu