'TO JE SAMO ZEZANCIJA'

Sin vlasnika koncerna Agram traži seksi fotke u životopisu

05.06.2013 u 14:36

Bionic
Reading

Zbog nezaposlenosti žene često postaju žrtve poslodavaca koji ih spolno uznemiravaju i izrabljuju. Pokazuje to slučaj N. K., koja je zimus tražila posao u Zagrebu i naletjela na nemoralnu ponudu koja joj je poslana sa službenog e-maila Mirka Grgića, glavnog stručnog suradnika u koncernu Agram, inače sina vlasnika Agrama Dubravka Grgića

Stigao joj je mail u kojem je bio naputak kako bi trebao izgledati njen životopis koji bi, osim stručnih referencija i dokaza o stečenom iskustvu, trebao sadržavati i golišave fotografije.'Grgića sam susrela u jednom kafiću gdje sam bila u društvu bratića. U kurtoaznom razgovoru rekla sam da tražim posao, na što se on sam ponudio da i ja i bratić dođemo na razgovor, bratić za praksu, a ja za eventualni posao. Zajedno smo otišli na razgovor i odnijela sam mu životopis. Tada mi je nabacio neke seksualne aluzije, ali nisam tome davala neko značenje. Mislila sam da je riječ o zafrkanciji jer smo generacijski bliski', prepričala nam je N. K.

No nakon odlaska šokirao ju je mail koji je dobila. Uz isprike što joj šalje mail i poruku da je 'ovo je životopis, a ne kao ovaj Vaš', priložio je 'životopis' popraćen fotografijama potpuno gole djevojke u raznim pozama. Sam Grgić je za Večernji list potvrdio da joj je poslao takav e-mail te dodao da ga nije trebala otvarati ako joj se ne sviđa. Već je, kazao je, imao problema zbog takvih stvari.
'Ona je mlada cura i to je bila zezancija. Već sam imao neugodnosti jer se volim tako zafrkavati. Ljude zapošljavamo na natječajima i tražimo stručnost, a za nju sam mislio da je cura koja se voli zezati', kazao je Grgić.

Maja Mamula iz Ženske sobe
objašnjava da je seksualno uznemiravanje teško dokazati te da se svi dosadašnji procesi mogu objesiti o klin. Tek od 1. siječnja ove godine u Kaznenom zakonu postoji kategorija seksualnog uznemiravanja. Situaciju otežava i to što žene zbog straha i srama seksualno uznemiravanje ne žele prijaviti.

'K nama je anonimno dolazila žena, članica Upravnog odbora jedne tvrtke, samohrana majka koju je napastovao šef tog odbora. Ona bi se k nama došla isplakati, tresla se, no nije ga htjela prijaviti', kaže Mamula. Upozorava žene i na novu pošast: lažne tvrtke traže radnice, a 'razgovor za posao' koriste za spolno napastovanje.

'Ne znamo još detalje, no imamo ženu koja je doživjela pokušaj silovanja. Sve smo prijavili policiji. Te su kvazitvrtke napravile i lažne stranice na internetu, a žene im prvo šalju životopise tako da znaju adresu i ostale detalje kojima poslije koriste za ucjenu', poziva Mamula žene da takve slučajeve prijave. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić poručuje da se 42,5 posto pritužbi odnosi na spolno uznemiravanje pri zapošljavanju i/ili tijekom radnog odnosa. Podnijele su ih isključivo žene.

'Žrtve najčešće ne nailaze na razumijevanje okoline, što je rezultat straha potencijalnih svjedoka za svoju budućnost i predrasuda o tome kako bi se žene trebale ponašati. Zlostavljačevo ponašanje često se opravdava time da se zaljubio, da ga je zavela žrtva koja želi izvući nekakvu materijalnu korist, a za žrtvu se kaže da se neprimjereno ponaša i odijeva, 'zavodi' i daje mu nadu u fizički kontakt', prepričala je iskustva pravobraniteljica