Silom žele masline na poplavnom području

Inspekcija zaštite prirode zaustavila je Vodoprivredu Rijeka u produbljivanju sedam melioracijskih kanala na močvarnim livadama Mali i Veliki lug oko Jezera kod Njivica na Krku. Ne samo da Vodoprivreda, kao ni investitor Hrvatske vode, nisu pribavili dokumentaciju, nego bi prokopavanjem kanala za metar i pol devastirali stanište ptica i izvor vode za mjesto Njivice

Udruga Animalia Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Jezero kod Njivica

Sve strane imaju svoju verziju priče – Hrvatske vode, Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Udruga Animalia i Primorsko-goranska županija. Činjenice govore da su se sporni radovi odvijali izvan redovitog godišnjeg plana održavanja kanala i da su počeli u ožujku ove godine. Mjesto radova bilo je uz i na području ekološke mreže RH - međunarodno važno područje za ptice HR 1000033 'Kvarnerski otoci' i vlažna staništa, važna područja za divlje vrste i stanišne tipove Jezero Njivice na Krku.

Davorin Marković, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode:

'Točno je da su Primorsko-goranska županija i JU 'Priroda' hitno sazvali sastanak u Njivicama te terenski obilazak Jezera kako bi se promptno i na najkvalitetniji način odgovorilo nastaloj situaciji.
Tada se spoznalo da su sa strane sektora zaštite prirode ispoštovani svi zakonski i stručno znanstveni elementi kako ne bi došlo do devastacije jezera, no da su druga dva sektora - šumarstvo i vodno gospodarstvo - moguće učinila previd izdavanjem pozitivnog mišljenja na zahtjev za koncesiju i odobravanjem melioracijskih radova.
Radovi nisu, prema riječima predstavnika Vodoprivrede, niti bili u godišnjem planu, niti su bili potkrijepljeni svim potrebnim mišljenjima, pa i DZZP-a, a koji bi sigurno u konačnici doveli do negativnih promjena u habitusu Jezera.
Odgovori na ova pitanja su u resoru zaštite prirode, no pitanje je zašto oni koji su prozivali isključivo sektor zaštite prirode za tobožnji nemar i nesposobnost nisu postavili pitanja na adrese na koje su trebali.'

Jezero je jedinstveno kao vodena površina usred primorskog krša okružena poplavnim livadama. 'Takva su staništa iznimno rijetka u europskim okvirima', kažu u ekološkoj udruzi Animalia, koja je prva upozorila javnost na isušivanje.

Prokopavanje je bilo melioracijskog karaktera i neminovno bi dovelo do značajnih promjena stanišnih uvjeta na cijelom području. Tako je utvrdila inspekcija zaštite prirode 23. travnja, kada je kopanje zabranjeno do daljnjega. Zakon o zaštiti prirode za ovakve radove propisuje provedbu ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, a Hrvatske vode i Vodoprivreda to nisu napravili.

Od Gordana Gašparovića, voditelja Hrvatskih voda Rijeka, saznajemo da su oni tek 5. svibnja, znači gotovo dva tjedna od zabrane radova, poslali zahtjev za ocjenu prihvatljivosti tog zahvata odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije. Rješenje se još čeka, pa Mali i Veliki lug i Jezero miruju.

U Animaliji tvrde da ništa nije slučajno. Županijsko vodstvo i Hrvatske vode optužuju da namjerno žele isušiti dio područja. Kao dio tog navodnog plana, na natječaj europskog IPA fonda 2008. godine nikada nije poslan prijedlog projekta 'PTIGRA' koji je radi istraživanja Jezera izradila županijska Javna ustanova 'Priroda'. Fond za zaštitu okoliša 2008. godine odobrio je 363 tisuće kuna također za istraživanje Jezera, ali županija nikada nije tražila suglasnosti Državnog zavoda za zaštitu prirode i Ministarstva kulture.

Tko sve živi na Jezeru?

U stručnoj podlozi za proglašenje močvarnog područja Jezera posebnim ornitološko-botaničko-hidrološkim rezervatom koji je izradila udruga Animalia piše da je to slatkovodno jezero s poplavnim livadama. Površina Jezera je oko 35 ha, a pojas trske i treseta uz obalu iznosi oko 60 ha. Od životinjskih vrsta ovdje obitavaju brojne ptice (lastavice, trstenjaci, bukavac, čaplje, grmuše...), barska kornjača, bjelouška, gatalinka, blavor, srna, lisica, leptiri, alohtona divlja svinja. Od biljnih vrsta prevladava submediteranska vegetacija, sa zanimljivim elementima kontinentalne. Naime, jedna do druge rastu primorska i kopnena šmrika, hrast medunac i hrast lužnjak. Na vlažnijim mjestima razvija se rijedak tip reliktne šume običnog graba s kontinentalnom bijelom šumaricom. Područje Jezera i oko njega pripada II zoni sanitarne zaštite, dakle zoni strogog ograničenja gdje je zabranjena poljodjelska proizvodnja s upotrebom gnojiva i pesticida. Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva ipak je ustupilo zemljište na korištenje.

Stvar komplicira dolazak OPG Brozović, koji želi saditi masline na području Malog luga. U županiji tvrde da novcem poreznih obveznika nisu financirali isušivanje tla radi uzgoja maslina, nego radi ispunjavanja zakonske obveze i ostvarenja Plana navodnjavanja iz 2006. godine, donesenog prije dodjele zemljišta na korištenje OPG Brozović.

'Županija već više godina sufinancira održavanje takvih sustava na svome području, pa tako i na području Njivica, a sve u skladu s Planom navodnjavanja Primorsko-goranske županije', poručila je glasnogovornica Ermina Duraj, pozvavši se na obavezu iz Zakona o vodama po kojoj će od 2013. godine melioracijsku odvodnju županije preuzeti od Hrvatskih voda.

Nitko ne zna zašto masline, od tolikog Krka, moraju rasti upravo na najnepovoljnijem, poplavnom tlu.

Međutim, ocjenu prihvatljivosti tih radova za ekološku mrežu Primorsko-goranska županija dostavila je Državnom zavodu za zaštitu prirode (DZZP) tek u srpnju 2009. godine. Dakle, zahtjev je podnesen nakon što je OPG Brozović već dobio služnost na 50 godina na neobraslom šumskom zemljištu Mali lug. Ne znajući stvarne Brozovićeve namjere DZZP je ocijenio da sadnja maslina neće imati značajan negativan utjecaj na ekološku mrežu.

Tek u ožujku na vidjelo izlazi da se Brozovićevim projektom kani prokopati kanale do 1,5 metara dubine kako bi se odvodnili poplavni travnjaci, odnosno kako bi se melioriralo zemljište. Kakav je i red, prije sadnje trebalo bi dobro pognojiti, sve na vrlo propusnom i vodom bogatom mjestu.

'Također, naknadno je utvrđeno da se na spomenutom lokalitetu planira prihrana maslina mješavinom klasičnog i ekološkog gnojiva, što znači da postoji realna opasnost da hranjive tvari ispiranjem kroz prokopane kanale dospiju u Jezera Njivice – gdje je područje ekološke mreže s ciljevima očuvanja: prirodna eutrofna jezera s vegetacijom Hydrocharition i Magnopotamion. Planirani maslinik predviđeno ulazi u granice područja buduće ekološke mreže Natura 2000 s ciljevima zaštite: staništa - prirodna eutrofna jezera s vegetacijom Hydrocharition i Magnopotamion i submediteranski vlažni travnjaci sveze Molinio – Horedion; vrste – Emys orbicularis, barska kornjača i Lindenia tetraphylla, jezerski regoč', izvijestila nas je Ivana Krušec, glasnogovornica Ministarstva kulture.