U obnovu se može krenuti i po postojećem zakonskom okviru, jer je brzina presudna za ostanak stanovništva na potresom pogođenom prostoru Sisačko-moslavačke županije u situaciji kada je već velik broj djece raseljen i otvoreno je pitanje hoće li se vratiti, istaknula je Selak Raspudić na konferenciji za novinare u Saboru predstavljajući Mostovu strategiju obnove.

Zakonodavni okvir ne odgovara stvarnom stanju stvari i nije sustavno promišljen, smatra i upozorava na problem dvostruke diskriminacije, odnosno "Sisak da ili ne u 100 postotnoj subvencioniranoj obnovi".

Podsjetila je kako Krapinsko-zagorska županija također spada u potpomognuta područja, no to nije uzeto u obzir pa primjerice obitelji koje imaju crvenu oznaku na kući u Gornjoj Stubici nakon proljetnog potresa neće imati pravo na 100 postotnu subvenciju obnove kuće, iako u njoj ne mogu stanovati, a kriterij razvijenosti općine je jednak onome u Petrinji. To nije ni ustavno održivo i može dovesti do ustavnih tužbi, upozorila je Selak Raspudić.

Područje Banovine je geostrateški i nacionalni interes Republike Hrvatske, poručila je upozorivši da se kriteriji potpomognutih područja ne provode dosljedno na području cijele Hrvatske. Najavila je da će i dalje prezentirati strategiju razvoja Banovine ali i biti kritični prema poslijeratnoj obnovi Banovine.

Obnova Banovine prilika za novu hrvatsku paradigmu

Obnova Banovine je prilika za novu hrvatsku paradigmu i za promišljanje loših posljedica centralizacije i za provedbu decentralizacije te promišljanje strateških interesa i na koji će način država posvetiti pažnju ne samo potpomognutim područjima, nego i pograničnim i čije je oživljavanje temeljni geostrateški interes, naglasila je. Pozitivan kapital spremnosti na pomoć građana trebamo prenijeti i na ostatak naše zemlje, smatra Selak Raspudić.

Na predloženi zakon Most će, najavila je, podnijeti amandmane te će ovisno o njihovu prihvaćanju odlučiti hoće li podržati zakon.

Nino Raspudić je istaknuo kako je Banovina geostrateški i nacionalni interes Republike Hrvatske kao i ostanak ljudi na tom prostoru. Upozorio je kako je područje Sisačko-moslavačke županije najbrže odumiruće u RH, udio stanovnika starijih od 60 godina je veći od od 50 posto. Petrinja ima drugi najveći pad stanovništva od 2008. do 2018., odnosno izgubila je 17,6 posto stanovništva. Glina ima najveću deopupulaciju od svih gradova u Hrvatskoj i u istom je razdoblju izgubila gotovo 30 posto stanovništva, upozorio je Raspudić.

Prioritet je stoga omogućiti svima krov nad glavom, da budu što bliže svojim domovima, što neposrednije se uključe u obnovu svojih domova te da djeca pohađaju iste škole kao i ranije, a život se nastavi u situaciji privremenog smještaja. Kontejneri srednjoročno, a posebno dugoročno nisu dobro rješenje zbog zdravstvenih i sigurnosnih problema, drži Raspudić. Smatra kako je potrebno što prije provesti stručnu i temeljitu plaćenu evaluaciju objekata i žurno osposobiti sve one u kojima je moguć smještaj. Potrebno je izgraditi i privremena naselja uz pomoć novca Europske unije koja se kasnije mogu koristiti kao starački domovi. Također je potrebno pokrenuti proizvodnju u primjerice Gavriloviću te očuvati radna mjesta, pomoći aktivaciju obrtnika, mikro i srednjih poduzetnika, osmisliti sustav poticaja, rekao je Raspudić.

Nikola Grmoja pozvao je sisačku gradonačelnicu Kristinu Ikič Baniček, HDZ-ova gradonačelničkog kandidata i ministra protornog uređenja i graditeljstva Darka Horvata da se prestanu prepucavati preko leđa građana Siska i pronađu rješenje. Upozorio je da ako stanovništvo napusti područje Banovine bit će ga jako teško vratiti.