Jembrih napominje da gase požare u stanovima u Zagrebu na tjednoj bazi. Intervencija je obično gotova za manje od deset minuta. No požar u stanu u Gotovčevoj po nečemu se izdvajao.

Zahvatio je naime oplatu spuštenog krova na fasadi zgrade. Riječ je zapravo o maski na fasadi ispunjenoj zrakom. To je stvorilo opasan efekt dimnjaka, pojam dobro poznat vatrogascima i onima koji se bave zaštitom od požara.

'Kada je počeo požar, on nije išao van, nego je napunio taj prazan prostor između oplate i fasade. Vrući dim tako se proširio na krovište. To je jako opasno', opisu je Jembrih dramu u Gotovčevoj.

Napominje kako pritom nije bitno od kojeg je materijala oplata, nego sama tehnologija gradnje. 'Bitan je taj prazan prostor koji omogućava efekt dimnjaka', dodaje.

'Da je to bio normalan požar u stanu koji gasimo svaki tjedan, bilo bi to riješeno za manje od deset minuta. Problem je ta maska, spušteni krov. To je onda trčanje za požarom i trebalo je loviti gdje će izaći vrući dim. Minute su nas dijelile od toga da izgori cijelo krovište. Doslovno minute. Sada sam bio na tom krovištu, a ono je iznutra cijelo kao krokodilska koža', otkriva nam Jembrih. Dodaje da su i izbušili krov da lociraju mjesta na koja se požar proširio.

Kaže da još jedna stvar ljudima nije jasna kada je požar u Gotovčevoj u pitanju: kako se on s četvrtog proširio na treći kat. 'Požar obično ide gore, no nisu to laboratorijski uvjeti. Iz tog stana padala su čuda. Kada komadi padaju, zapale nešto ispod, kao što je tamo bio slučaj', objašnjava.

Napominje da vatrogasci nisu osnovna mjera zaštite od požara. 'Kada mi dođemo, onda je gotovo, spašavaj što se spasiti da. Osnovna mjera zaštite od požara je preventiva', ističe.

Karikira: požar u stanu, koji je recimo kockica, u toj kockici mora ostati određeno vrijeme, a to vrijeme mora biti dovoljno da dođu vatrogasci. Ako iz te jedne kockice ode na sto kockica, kao u Londonu, onda imate problem i znači da nešto nije bilo kako treba. Londonski požar koji spominje onaj je u Grenfell Toweru, neboderu s 24 kata. U njemu je 2017. poginulo 72 ljudi jer je zahvatio gotovo cijeli neboder.

'Problem je taj vrući dim, a malo ljudi zna da se požar širi upravo dimom. Imali smo vrlo opasne situacije, recimo u poslovnim prostorima, u kojima su spušteni stropovi. Požar može nastati u kutu velike kancelarije i preko tog spuštenog stropa probiti se 40 metara dalje, a da oni koji su tamo ne vide ni dim ni vatru', poručuje Jembrih.