Ono što je bilo zadano i u što vijećnici nisu mogli zadirati je Zakon o HRT-u u kojem stoji da će nasljednik Vanje Sutlića morati biti izabran s osam glasova za.

U budućnosti bi izbor trebao biti takav da će se prilikom glasovanja uz ime svakog kandidata upisivati broj bodova. Svaki vijećnik na raspolaganju će imati 15 bodova koje će moći dati kandidatima, tako da jednom kandidatu dodijeli pet bodova, drugom četiri, trećem tri…

Listić se proglašava nevažećim ako se na njemu nađe više bodova nego što je predviđeno, ali i ako se bodovi ne raspodijele na pravilan način: 5-4-3-2-1, odnosno ako se nekolicini kandidata dodijeli jednak broj bodova (5-5, 4-4 i sl.)

Međutim, ako se kandidatima dodijeli manje bodova (jednom kandidatu pet, drugom tri, trećem jedan), listić će biti važeći.

Nakon toga utvrđuje se uži izbor kandidata na način da:

- ako je ukupni broj kandidata 10 ili manji, u uži izbor ulaze tri kandidata koja su dobila najviše bodova
- ako je ukupni broj kandidata veći od 10, u uži izbor ulazi pet kandidata koji su dobili najviše bodova.

U slučaju da više kandidata s najmanjim brojem bodova koji ulaze u uži izbor ima isti broj bodova, svi kandidati ulaze u uži izbor.

Glasovanje u užem izboru provest će se tako da će se o svakom kandidatu vijećnici izjasniti za ili protiv. Ako jedan kandidat dobije osam glasova, HRT će dobiti ravnatelja. Ako se to ne dogodi, glasovat će se o svim kandidatima koji su dobili šest ili sedam glasova, s tim da svaki član Vijeća može dati svoj glas samo jednom od kandidata.

'Ako ni nakon trećeg pokušaja ne uspijemo izabrati ravnatelja, onda nije problem u kandidatima nego u nama', kazao je prof. Damir Grubišakoji je inicirao ideju eurovizijskog pristupa glasovanju, a ona je nakon trosatne rasprave usvojena uz nekoliko izmjena.

Nakon usvojenih novih pravila Vijeće je raspisalo i natječaj za novog šefa HRT-a koji će na snagu stupiti najvjerojatnije koncem tjedna i trajat će petnaest dana.