Splitski ogranak Socijaldemokratske partije (SDP) pokrenuo je inicijativu za decentralizaciju države, a istovremeno i za jačanje ovlasti velikih gradova poput Splita, koji bi dobili status 'regionalnih metropola', u ovom slučaju za Dalmaciju. Objavili su da će njihovi saborski zastupnici zatražiti izmjene Zakona o porezu na dohodak kojima bi gradovima i općinama umjesto 60 pripalo 65 posto tog prihoda, zatim da će zatražiti prenošenje ovlasti i sredstva od dodjele koncesija s županija na gradove i općine, a smatraju da ponovno treba pokrenuti i raspravu o podjeli Hrvatske na statističke regije
'Zagreb je izdvojen iz kontinentalne regije kako bi se pomoglo Slavoniji, jer ju je podizao po prosjeku BDP-a i spuštao po uvjetima korištenja europskih sredstava. Na jednak način Istra i Primorsko-goranska županija to rade Dalmaciji: s njima BDP po stanovniku iznosi oko 57 posto, a bez njih oko 48 posto europskog prosjeka. To znači da će Dalmacija na godišnjoj razini gubiti oko 100 milijuna eura, a Split oko 20 milijuna eura', kazao je predsjednik splitskog SDP-a Goran Kotur.
'Nikome ne treba oduzeti pravo da razmišlja o vlastitoj sudbini, ali Split kao drugi grad u državi ima pravo na status koji mu time pripada. Decentralizacija je potrebna na svim razinama, od državne i regionalne do gradske. Novac se treba trošiti što bliže građanima', dodao je Kotur.
Izbjeći ovisnost o milosti iz Zagreba
'Mora se izbjeći ovisnost o 'vertikali vlasti' i milosti Zagreba: trenutno je na lokalnoj i regionalnoj razini dostupno tek oko 15 posto javnih prihoda, a do početka devedesetih to je iznosilo gotovo 40 posto. Teritorijalni ustroj je posebno pitanje i njime se treba ozbiljno pozabaviti, usprkos lokalnim i regionalnim interesima od Istre nadalje, koji sprječavaju da se situacija promijeni. Decentralizacija može biti asimetrična - nikoga ne treba tjerati da preuzme veće ovlasti, ali onima koji to žele treba dati priliku', zaključio je.
Splitski SDP-ovci najavili su da će zatražiti prenošenje ovlasti nad pomorskim dobrom sa županija na gradove, jer je apsurdno da Split kao grad na poluotoku de facto nema kontrolu nad svojom obalom. Sredstva od koncesija, umjesto dosadašnjih trećina, drugačije bi se trebala raspodijeliti: gradovima i općinama 50 posto, županijama 30 posto, državi 20 posto.
'Za funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju se u načelu zalažu i HDZ i Plenkovićeva vlada - dapače, to izričito stoji u njihovom predizbornom programu, koji se kao i obično pokazao kao niz lažnih obećanja. Čak je i gradonačelnik Andro Krstulović Opara priznao da su izmjene poreznih zakona Splitu umanjile prihod za 17 milijuna kuna: eto, tako funkcionira njihova vertikala vlasti', kazao je član predsjedništva SDP-a Split Ivan Čizmić.
'Umjesto slogana 'Split je glavni', danas vrijedi slogan 'Split je zadnji'. Pozivamo Ministarstvo financija da barem izmijeni Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave i prepusti im 65 umjesto 60 posto poreza na dohodak', dodao je Čizmić.
SDP-ovci su svoj program prozvali 'Split metropola' i smatraju da grad mora drastično povećati prihode koje bi uložio u komunalno održavanje i kojima bi stopu prireza vratio s 15 na prijašnjih 10 posto.
Kako može Rijeka
'Za komunalno održavanje grada izdvaja se sramotno malo, tek 120 milijuna kuna, a kada krene sezona nastupa kaos. Ako postoji dobra volja, sredstva se mogu namaknuti', smatra predsjednik stranačkog Savjeta za komunalu Zoran Barac.
Predsjednik ogranka Goran Kotur ponovno je naglasio da je bizarna činjenica da Split za svaki zahvat na Marjanu - od nasipanja plaže do borbe protiv šumskih nametnika - mora tražiti dozvolu Županije.
'Ovaj grad je danas tek jedno od 20 županijskih središta, a mi smatramo da mora biti regionalna metropola. Drago nam je da se investira i u drugim sredinama, ali Split ne smije dobivati samo mrvice. Možda najbolji primjer jest Rijeka: za plodove funkcioniranja famozne vertikale s jedne strane dokaz je ulaganje 500 milijuna kuna u prometno povezivanje tamošnje luke, a s druge strane treba samo pogledati kako danas izgleda pristup splitskoj luci', zaključio je Kotur.
