Reakcije francuske javnosti na Sarkozyjev istup mogu se uglavnom grupirati pod onu 'puno buke ni za što'. Naime, uz već najavljene mjere postroženog sustava imigracije, koji bi trebao prepoloviti priljev novog stanovništva, novu seriju pregovora o Schengenskom sporazumu, novi porez za one koji su otišli fiskalni egzil, raspisivanje raznoraznih referenduma, jedina de facto nova mjera je tehničke naravi, prema kojoj će se umirovljenicima mirovine isplaćivati prvog u mjesecu, a ne osmog, kao što je to dosad bio običaj.

Zasad se barem jedna stavka unutar Sarkozyjevog programa predstavlja prilično problematičnom, i to na međunarodnom planu. Naime, najavio je moguće zamrzavanje fonda od 600 milijuna eura za budžet Europske unije. Inače, Francuska godišnje doprinosi Uniji budžetom od oko 19 milijardi eura, što je čini drugim najvećim doprinositeljem iza Njemačke. Prošle je godine započela inicijativu u Bruxellesu, zajedno s osam zemalja Unije, da se između 2014. i 2020. godine nacionalne kontribucije budžetu EU-a ne povećavaju, u kontekstu sveopće štednje.

Prof. Damir Grubiša s Fakulteta političkih znanosti tvrdi da se takva mjera ne može uvesti samostalno, bez da se Francuska prethodno ne konzultira s Njemačkom i ostalim članicama. Države članice doprinose EU fondovima kroz nacionalni budžet i tako što odvajaju godišnje od PDV-a, od čega je jedino Velika Britanija oslobođena. Podsjeća da je Francuska najveći korisnik EU fondova za poljoprivredu, a moguće uvođenje takvih mjera, bez usuglašavanja i pregovora na europskoj razini, moglo bi imati dugoročne loše posljedice, kako na samo korištenje fondova, tako i na nacionalne participacije. Tako se neminovno nameće teza o još jednom predizbornom 'demagoškom triku' namijenjenom euroskepticima. Njima se, primjerice redovito služi ekstremna desnica, točnije Nacionalni front pod vodstvom Marine le Pen.