'Ako budete dirali u vjeronauk, imat ćete 'sarajevsko ljeto' na ulicama Sarajeva, da znate', kazao je reis Cerić na okupljanju muslimanskih vjernika kod Mostara proteklog vikenda.

Odluku o novom načinu ocjenjivanja uspjeha učenika koji uče vjeronauk u javnim školama poglavar Islamske zajednice u BiH opisao je kao dokaz da ministar obrazovanja Sarajevske županije Emir Suljagić 'mrzi islam i muslimane'.

Obrazovni sustav u BiH potpuno je decentraliziran pa ga Republika Srpska uređuje na jedan način, a svaka od deset županija u Federaciji BiH na način propisan vlastitim zakonima.

Vjeronauk je uveden u sustav svih javnih škola unatoč protivljenju dijela javnosti, s tim da se taj predmet uči kao izborni, no jednom kada se za to odluče učenik ili njegovi roditelji, on postaje obavezan i ocjenjuje se, a ocjena je po pravilu ulazila u konačni prosjek na završetku školske godine.

Ministar Suljagić je pak ocijenio da se time u pravilu diskriminiraju učenici koji ne pohađaju vjeronauk, tim prije jer u školama gotovo nigdje nije uveden zamjenski predmet za vjeronauk poput, primjerice, etike, iako je to bila zakonska obaveza.

'Naša djeca ne mogu pred našim zakonima biti u neravnopravnom položaju, ne mogu biti jednaka i jednakija. Drugi je razlog to što u ovom trenutku naprosto nema novca za uvođenje alternativnog predmeta', pojasnio je Suljagić svoj postupak u jednom od javnih očitovanja za lokalne medije.

Na Suljagićevu su odluku zajednički reagirali vjerskoprosvjetna služba Rijaseta IZ BiH i katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije, uputivši ministru službeni zahtjev da se odluka poništi.

Jedan od argumenata bilo je i to što je temeljnim ugovorom između BiH i Svete Stolice definirano da država BiH priznaje vjeronauk kao temeljno pravo pod istim uvjetima kao i za sve druge obavezne predmete.

Međureligijsko vijeće BiH izrazilo je iznenađenje jer se Suljagić nije ni s kim konzultirao te je ministrov potez u priopćenju opisalo kao 'udar na vjeronauk, crkve i vjerske zajednice'.

Reis Cerić je u jednom od prvih istupa optužio Suljagića za izdaju onih koji su poginuli u ratu za obranu BiH.

'Oni koji leže na Kovačima (groblju u Sarajevu na kojemu su pokopani poginuli pripadnici Armije BiH) nisu dali živote da bi on (Suljagić) ukidao vjeronauk', izjavio je Cerić u džamiji u Sarajevu, dodajući da mu pravo za to nisu dali ni članovi obitelji Suljagić ubijeni u Srebrenici.

Cerić je sugerirao da je promjena načina ocjenjivanja tog predmeta tek uvod u njegovo potpuno ukidanje.

Suljagić se pak osjetio posebice pogođen Cerićevim istupom i zbog toga što je osobno preživio genocid u Srebrenici, gdje je i rođen 1975. godine.

U vrijeme pada srebreničke enklave u srpnju 1995. godine radio je kao prevoditelj za UNPROFOR i preživio je isključivo zahvaljujući toj činjenici.

Srpske su postrojbe pak ubile trinaest članova njegove obitelji.

Ceriću je stoga javno poručio da ga nema pravo prozivati na taj način, a posebice da ne smije zlorabiti tragičnu smrt članova njegove obitelji.

U obranu ministra Suljagića stali su brojni mediji i nevladine udruge, poput PEN centra i Helsinškog odbora.

Bosanski franjevac Petar Jeleč u javnom je reagiranju istaknuo da u Suljagićevoj odluci nema ničega prijepornoga.

'Osobno sam bio i ostao mišljenja da vjeronauku uopće nije mjesto u školama, jer je dosadašnja praksa i u Hrvatskoj i u Srbiji, a evo i u BiH, pokazala da je riječ o promašenom projektu', kazao je Jeleč, zauzevši se za uvođenje predmeta religijske kulture.

Sociolog religije i profesor na sarajevskom Fakultetu političkih znanosti Dino Abazović podsjetio je pak da odnos religijskih zajednica i države ni u Europskoj uniji nije jednoznačno riješen.

'No kako god država i religijske zajednice uredile svoj odnos, on ne smije rezultirati diskriminacijom onih koji ne pripadaju konkretnim religijskim zajednicama. Po mom sudu, ministarstvo nije narušilo ova načela', kazao je Abazović, kako ga u utorak citira list Oslobođenje.