Porez će iznositi 51 cent (3,40 kuna) po litri gaziranog napitka, uključujući i one niskokalorične. Jedini izuzetak bit će napitci s više od 50 posto udjela mlijeka ili svježeg voća.

Mjeru je usvojilo gradsko vijeće većinom glasova i stupa na snagu u siječnju 2017. godine.

Prijedlog je izazvao intenzivnu raspravu u Philadelphiji, petom po veličini američkom gradu u kojem je 68 posto odraslih i 41 posto djece pretilo ili prekomjerne težine. Grad ima i jednu od najviših stopa problema s visokim krvnim tlakom i srčanim oboljenjima u Americi.

Demokratski gradonačelnik Jim Kenney, koji je preuzeo dužnost u siječnju, objasnio je da će 91 milijun dolara očekivanih prihoda od oporezivanja zaslađenih pića biti iskorišteno za financiranje proširenja vrtića, gradnju igrališta i rekreacijskih centara.

'Ovo je velika pobjeda', rekao je Kenney nakon glasanja u gradskom vijeću.

Coca-Cola je objavila da će ovakva odluka vjerojatno izazvati 'najgore crno tržište još od prohibicije dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća'.

Protivnici nove mjere naglašavaju i 'katastrofalan' učinak po male poduzetnike, predviđajući da će neki morati zatvoriti svoje trgovine ako kupci krenu po gazirana pića izvan grada.

Kardiolog Ken Marguiles pohvalio je hrabrost gradskih vijećnika i rekao da će mjera pomoći reduciranju dijabetesa, bolesti srca i pretilosti u gradu.

Jedan američki grad, Berkley u Kaliforniji, već je prkoseći lobistima uveo takvu mjeru i naplaćuje 38 centi po litri gaziranog pića od studenoga 2014.

Ishod u Philadelphiji posebno se promatrao u San Franciscu, Boulderu i Oaklandu, gradovima koji planiraju uvesti sličan porez do kraja godine.

Multimilijunaš Harold Honickman, koji je stekao golemo bogatstvo na bezalkoholnim napicima, potrošio je oko 1,7 milijuna dolara u borbi protiv uvođenja poreza. Najavio je da će pokrenuti sudsku tužbu protiv odluke.