No, politički odnosi se mijenjaju, pogotovo otkako se lider Republike Srpske Milorad Dodik počeo zalagati da Hrvati u Bosni i Hercegovini budu proglašeni trećim entitetom.

'Tko zna suštinu, vidi da nije čudno apelirati kod Rusije koja kao jedna od središnjih članica u Vijeću za provedbu mira ima UN-ov mandat da brine o provođenju Daytonskog sporazuma. A jedna od glavnih točaka Daytona jest zaštita konstitutivnih prava sva tri naroda u BiH', izjavio je za tportal Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990. On zajedno s Draganom Čovićem i njegovim HDZ-BiH optužuje lokalni SDP da na protuustavan način pokušava oformiti koaliciju s bošnjačkim strankama izigravši činjenicu da su, po njegovim riječima, Hrvati u BiH gotovo plebiscitarno glasali za dvije HDZ-ove frakcije.

Takav manevar, tvrde HDZ-ovci, dekonstituira Hrvate kao jedan od tri ravnopravna naroda u zemlji.

Nejasno je, međutim, što bi se konkretno trebalo očekivati od Rusije kad je poznato da njezina vanjska politika posljednjih godina počiva na deklamiranju principa o 'nemiješanju u unutarnje stvari suverene, međunarodno priznate države'. Taj se princip, doduše, primjenjuje u pitanju Egipta ili Irana, ali čini se da baš i ne važi za rusko dvorište u kojem se Moskva ne libi jednostrano priznati separatističke pokrajine suverene Gruzije ili poručiti pred izbore ukrajinskim glasačima da povlače veleposlanika iz Kijeva 'dokle god je na vlasti predsjednik Juščenko'.

No na HDZ-ovu inicijativu ruski veleposlanik u Sarajevu Aleksandr Bocan-Harčenko spremno je odgovorio da se 'Rusija ne namjerava miješati u proces formiranja organa vlasti u BiH', dodavši i da se 'međunarodna zajednica ne bi trebala upletati u sve unutarnje probleme BiH'.

'Da, ali Bosna i Hercegovina je država ograničene suverenosti', inzistira Ljubić, 'Ona ima Ured visokog predstavnika koji je u konačnici glavni autoritet u tumačenju Daytonskog sporazuma. Zbog toga se slučaj BiH ne može tretirati kao miješanje drugih u rad suverene države. Rusija i ostale sile ovdje redovito održavaju sastanke i od njih se očekuje se da spriječe destabilizaciju, a negiranje volje jednog od tri konstitutivna naroda to jeste. Usto, kako vidimo, ne funkcionira ni formiranje vlasti u Federaciji BiH.'

Premda mnogi ulogu Rusije na Balkanu i dalje promatraju prvenstveno kroz tradicionalno (mada ne uvijek konkretno i učinkovito) savezništvo sa Srbijom, Ljubić smatra da je normalno da velike svjetske sile imaju svoje unilateralne interese. No za Rusiju, iz nekog razloga kojeg nije htio pobliže obrazlagati, tvrdi da u BiH danas igra vrlo konstruktivnu ulogu. Pritom podsjeća da susret s ruskim diplomatima slučajno prvi u potrazi za potporom. Već u utorak dva HDZ-a se sastaju s predstavnicima SAD-a, a zatim i drugih članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira.