MISTERIJ BIOMEDICINE

Riješena tajna najubojitije gripe u povijesti!

29.04.2014 u 10:20

Bionic
Reading

Znanstvenici su u ponedjeljak objavili da su konačno pronašli odgovor na jedan od najvećih biomedicinskih misterija - zašto je katastrofalna pandemija gripe poznate kao španjola odnijela najmanje 50 milijuna života širom svijeta i to uglavnom među mladim i zdravim ljudima

Istraživanje je pokazalo da je odgovor zapravo vrlo jednostavan – ljudi rođeni nakon 1889. u djetinjstvu nisu bili izloženi vrsti gripe koja je krenula 1918. pa nisu imali potreban imunitet koji bi ih štitio. S druge strane stariji ljudi toga vremena kao djeca su bili izloženi sličnim sojevima pa su razvili jači obrambeni mehanizam.

Drugim riječima španjola je bila tako ubojita jer je došlo do obrata u dominaciji sojeva u prijašnjoj generaciji.

U novoj studiji znanstvenici su ispitali evolucijsku povijest komponenti gripe iz 1918. koja se sastojala od gena ptičje gripe i ljudske gripe. U toj potrazi stigli su sve do 1830. Rezultati do kojih su došli pokazali su da je epidemija tzv. ruske gripe 1889. uzrokovana virusom H3N8 ostavila cijelu generaciju neotpornom na sve viruse slične španjoli koji pripadaju soju H1N1. Slovo H je oznaka proteina hemaglutinina, a N neuraminidaze. Ovi proteini ključno su oružje, svojevrsni šiljci, kojima virusi prodiru u stanice.

Širenje soja koji je bliži H1 nakon 1900. djeci je dao djelomičan imunitet nakon toga vremena. Time je zatvoren prozor ranjivosti.

'Bila je to najsmrtonosnija gripa u povijesti, a starije ljude, koji su inače najranjiviji, potpuno je zaobišla', rekao je voditelj istraživanja Michael Worobey sa Sveučilišta Arizona u Tucsonu.

Stručnjaci smatraju da bi nova studija mogla biti korisna vodilja u razvoju strategije borbe protiv gripe i cijepljenja. Naime rezultati pokazuju da naglasak ne bi trebao biti na cijepljenju protiv sezonskih sojeva koji su trenutno u opticaju, već protiv onih na koje ljudi nisu imali prilike steći imunitet u djetinjstvu.

Sezonske gripe u ljudskoj populaciji obično dominiraju desetljećima. Ova razdoblja prekidaju pojave novih sojeva poput H1N1 koji je 2009. uzrokovao pandemiju i odnio oko 284.000 života. Ovo istraživanje je posebno važno zato što znanstvenici strahuju da bi u skoroj budućnosti neki novi soj ptičje gripe mogao mutirati i preskočiti na ljude.