Odvjetnik Mitko Naumovski kaže da je pravno gledano retroaktivna primjena zakona uvijek sporna. 'Zakoni se donose od dana stupanja na snagu, a ne retroaktivno. Ako se to provede, to će značiti da će svaki predmet iz vremena pretvorbe ponovo otvoriti, a to znači samo jedno - pravnu nesigurnost', objašnjava Naumovski.

Zamislimo primjerice tvrtku, nastavlja on, koja je otada promijenila već četiri vlasnika, ili se udružila s drugom, ili je prodala neke svoje dijelove. Postavlja se pitanje kako bi se to riješilo, budući da bi se tada tim zakonom utjecalo ne samo na one koji su tvrtku preuzeli na nezakonit način nego i na ljude koje si godinama poslije tvrtke preuzeli u dobroj vjeri.

'Što je demokracija? Za mene je demokracija skup organiziranih propisa. Pravila igre se moraju znati unaprijed. Ne može zastara postojati 20 godina pa se odjednom ukinuti to stvara pravnu nesigurnost. Teoretski bi se to i moglo mijenjati, ali autor toga zakona bi trebao dobro razmisliti o eventualnim reperkusijama', mišljenja je odvjetnik Naumovski.

Odvjetnik Anto Nobilo koji je svojedobno branio Miroslava Kutlu - ikonu tajkunske privatizacijske pljačke - kaže da je ovaj prijedlog populistički i politički prihvatljiv, ali od njega efekta neće biti.

'Mi možemo govoriti da proces pretvorbe društvene imovine u privatnu nije bio pošten ni moralan, ali je taj proces proveden u skladu sa zakonom', objašnjava Nobilo. Prava kaznena djela su počinjena kasnije, kaže on, kada su te tvrtke postale privatno vlasništvo, a iz kojih su pojedini vlasnici znali isisati supstancu, otpustiti radnike i dobiti čiste nekretnine. 'Ta kaznena djela ne mogu biti obuhvaćena zakonom kako ga je predvidio zakonodavac. Prema tome, najznačajniji dio privatizacijskog kriminala iz ranih devedesetih godina prošlog stoljeća ostao bi izvan njega. Ovaj prijedlog lijepo zvuči, ali efekt je ravan nuli', zaključio je Nobilo.