RETRO

Retro lektira

06.02.2011 u 12:55

Bionic
Reading

U rubrici Retro uvijek vam pokušavamo otkriti uzbudljivu i vedriju stranu prošlosti, no kako kratka forma internet članka često nije dovoljna za sve što želimo reći, izabrali smo nekolicinu knjiga neodoljivog retro duha koje svakako vrijedi imati u vlastitoj biblioteci

Hrvatsku historiografiju desetljećima su obilježavala ideološka zasljepljivanja, isprazno politikanstvo i manipulacija istinom, ponekad tragikomično nalik dječjem nadmudrivanju 'moj tata je jači od tvog'. Srećom, iz tame arhiva sve češće izlaze povjesničari zainteresirani za suvremene istraživačke trendove i često proskribirane teme koje imaju vrlo malo ili nimalo veze s opterećujućom politikom. Oni su zabavniji, informativniji i temom istraživanja prolaze strogi test retro rubrike (spominjanje charlestona, 'bob' frizure, džuboksa i Commodorea 64). Prava stvar za lagani odmor od računala.

Osim tijekom Noći muzeja i na otvaranju izložbi 'zvučnih' imena na kojima se u gužvi kriju uglavnom oni kojima je važno biti viđen, domaći muzeji su nažalost relativno pusta mjesta. Čast izuzecima. No osim inspirativnim izložbama, muzeji znaju iznenaditi i kvalitetnim tiskanim izdanjima, a upravo takvom redu pripada prilog uz izložbu o slikaru i ilustratoru Ottu Antoniniju, autorice Željke Kolveshi. Kroz obilje šarenih ilustracija iz revije 'Svijet' otkrivamo vedriju stranu hrvatske stvarnosti u međuratnim godinama, jer gomila prikaza tadašnje mode, životnog stila, sportova, tehnologije odiše nevjerojatnom suvremenošću i optimizmom. 'Svak' ga čita, svak' ga voli!' kaže jedno geslo za reviju. Slažemo se.  

Zajedno i paralelno s jazzom, radiofonija je najveći i najkarakterističniji 'zvučni' fenomen Sjedinjenih Država. 'Kuda god idemo, od obale do hotela, od dućana do crkve, od svratišta do kluba, od zemlje do neba - svuda u zraku titraju neprestane vibracije', mogli su pročitati Hrvati ranih tridesetih u dnevnom listu Obzor. Divljenje i fascinacija živošću SAD-a, šarenim reklamama, užurbanošću svakodnevice, fascinirala je čitatelje čime se sedamdeset godina kasnije detaljno pozabavio povjesničar Albert Bing. Lijep fragment povijesti nadanja i sanjarenja. 

Osovina svake konzumerističke kulture svakako su tinejdžeri koji su najskloniji prihvaćanju novih trendova i pop kulturu smatraju važnijom i kvalitetnijom od djela djedova i baka. Iako je Jugoslavija oblikom vlasti i ekonomije bila socijalistička, od druge polovice šezdesetih razvijao se na ovim prostorima svijet tinejdžera ne previše različit od zapadnih pandana. Jedan od ključnih pokazatelja procesa svakako je časopis Tina, namijenjen mladim djevojkama koje su se uza nj učile šminkanju, praćenju modnih trendova, dopisivanju s pjevačima... Ludilo.

Interdisciplinarno djelo (u pravom, a ne pomodnom smislu riječi) i ultimativan zbornik za sve ljubitelje kvalitetnog znanstvenog retra kreiralo je čak 16 povjesničara, sociologa, kulturologa, etnologa. U jednom paketu dolazi nam opširna analiza simbola državnosti, nastupa na Eurosongu, fenomena turizma, glorificiranja sportaša, ulaska televizije u domaćinstva, prvih magazina za rock muziku, uloge domaćice... 'Ljudi moji, je li to moguće!' rekao bi Mladen Delić.  

Pronađeno blagostanje (2010)
Igor Duda

Najveća ljepota, a opet i najveći problem u istraživanju povijesti 'retro' razdoblja osobna su sjećanja. Naime, svi koji su živjeli u vrijeme prije 1990. sasvim razumljivo imaju vlastitu predodžbu i doživljaj događaja, fenomena... Znanost sigurno ne može obnoviti izvorno uzbuđenje gledanja emisije Branka Kockice i nabavljanja prvog 'fiće', a za sve koji imaju skepsu prema povijesti utemeljenoj na osobnim sjećanjima, tu je djelo Igora Dude. Pulski povjesničar ne bavi se nostalgijom, već kao ozbiljan znanstvenik obrađuje gomilu građe iz sedamdesetih i osamdesetih, rekonstruirajući vrijeme nabavke prvih televizora u boji, dolaska Coca-Cole i ZX Spectruma. S Dudom smo i razgovarali u Planu B, a ako je potrebna dodatna preporuka, recimo i to da je dobitnik Kiklopa za najbolju znanstvenu knjigu. Čestitamo!