SAD I RUSIJA

Ratificiran novi START

23.12.2010 u 09:19

Bionic
Reading

Američki Senat u srijedu je ratificirao Sporazum o ograničenju strateškog nuklearnog naoružanja s Rusijom, tzv. Novi START, kojim se za trećinu smanjuje broj nuklearnih bojevih glava, a za polovicu broj sredstava za njihovu isporuku, u nuklearnim arsenalima dviju zemalja

Senat je sa 71 glasom za i 26 protiv, iznad potrebne dvotrećinske većine (67), ratificirao sporazum koji je temelj novih odnosa SAD-a i Rusije, iniciranih s dolaskom demokratske administracije predsjednika Baracka Obame 2009. godine. Uz svih 56 demokrata i dva nezavisna senatora, za ratifikaciju je glasovalo i 13 oporbenih republikanaca.

Novi START za trećinu smanjuje broj razmještenih strateških nuklearnih bojevih glava na obje strane, na po 1550 komada, sa sadašnjeg limita od 2200.

Za polovicu se smanjuje broj interkontinentalnih projektila i strateških bombardera u svakoj zemlji, na po 700, uz 100 u pričuvi. Sporazum ponovo uspostavlja sustav verifikacije u kojem svaka strana provodi inspekcije nuklearnog arsenala druge strane 18 puta godišnje, kakav je do kraja 2009. godine postojao prema sporazumu START I.

Ratifikacijom, koja je ostvarena uz protivljenje većine republikanaca, ostvaren je glavni vanjskopolitički cilj predsjednika Baracka Obame na posljednjoj sjednici Kongresa u sadašnjem sazivu.

Američki potpredsjednik Joe Biden u svojoj je ulozi predsjedavajućeg Senata trijumfalno objavio rezultate glasovanja.

Sporazum Novi START potpisali su Obama i ruski predsjednik Dmitrij Medvedev 8. travnja u Pragu. Stupit će na snagu nakon što ga ratificira ruski parlament, što se očekuje u najskorije vrijeme.

Završno glasovanje uslijedilo je zahvaljujući ustupku demokrata koji su pristali da Senat aklamacijom usvoji dva amandmana na sporazum, u kojima je izražena predanost administracije razvoju programa obrane od projektila u Europi i nastavku modernizacije vremešnog američkog nuklearnog arsenala. Amandmani su prihvaćeni u formi neobvezujuće rezolucije i nemaju utjecaja na tekst sporazuma.

Neki od republikanskih senatora do kraja su se protivili ratifikaciji, ističući da je sporazum pun slabih točaka, od dvosmislene preambule koja može biti smetnja programu obrane od projektila, preko nespominjanja taktičkog nuklearnog oružja u kojem Rusija ima brojčanu nadmoć, do premalog broja dopuštenih inspekcija.

Taktičko nuklearno oružje je manje snage, namijenjeno uporabi na ratištu, za razliku od strateškog koje se isporučuje s interkontinentalnim projektilima i strateškim bombarderima.

Sporazumi o ograničenju strateškog naoružanja uživali su potporu obiju američkih stranaka više desetljeća, no ovoga je puta rasprava jasno ocrtavala stranačko suparništvo na Capitol Hillu, pa su demokrati komentirali da je o START-u bilo lakše pregovarati s Rusima nego s republikancima.

Rasprava koja je ipak završila u duhu sporazuma, nakon što su aklamacijom prihvaćeni spomenuti amandmani.

'Više od bilo kojeg drugoga, ovo pitanje treba nadići politiku', rekao je demokratski senator John Kerry, predsjednik Odbora za vanjske poslove, koji je bio voditelj rasprave. 'Više od bilo kojeg drugog, to bi pitanje trebalo pobuditi naše najbolje instinkte i naš najveći osjećaj odgovornosti. Više nego u bilo koje drugo doba ljudi u svijetu nas gledaju', rekao je Kerry.

Novi START zamijenit će sporazum START I kojem je važenje isteklo 2009., a kojem su pridavane zasluge za osiguravanje stabilnosti između dviju nuklearnih sila čiji arsenali čine 95 posto nuklearnog oružja u svijetu. Od isteka START-a I nije bilo međusobnih inspekcija tih arsenala, pa su zabrinutost Pentagona zbog toga demokrati isticali u senatskoj raspravi.

Ratifikacija Novog START-a veliki je doprinos Obaminom planu o svijetu bez nuklearnog oružja, koji mu je 2009. donio Nobelovu nagradu za mir, i veliki korak u najavljenom 'resetiranju' odnosa s Rusijom, ključnih za rješavanje globalnih pitanja sigurnosti, kao što su nuklearni programi Sjeverne Koreje i Irana.

Američki Senat je prije ratifikacije Novog START-a jednoglasno odobrio vojni proračun od 725,7 milijardi dolara, uključujući i 159,3 milijardi dolara za ratove u Iraku i Afganistanu.