Ne iznoseći detaljnije svoja očekivanja od sastanka, Pahor je na konferenciji za novinare nakon redovne sjednice vlade rekao da će s hrvatskom premijerkom proslaviti zajednički uspjeh u nalaženju rješenja za otvorena pitanja između dviju država, te da će biti riječi i o završetku hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom.

'Slovenski interes je da Hrvatska te pregovore završi što prije', rekao je Pahor, dodajući da bi to djelovalo stabilizirajuće na cijelu regiju kojoj vrata u EU također moraju ostati otvorena.

Na pitanje o problematici štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj i znači li hrvatski pristanak na novi krug pregovora o jamstvima za staru deviznu štednju pod pokroviteljstvom Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu to da će Hrvatska sada dopustiti poslovanje slovenskih banaka u Hrvatskoj, Pahor je rekao da se o tome konzultirao s dva bivša guvernera slovenske centralne banke i svojim savjetnikom za pitanja sukcesije.

Odgovor na to pitanje vrlo je složen jer je i u Europskoj uniji nadležnost za davanje dozvola za poslovanje stranih banaka pravo guvernera nacionalnih centralnih banaka, rekao je slovenski premijer.

'Guverner može naći jedan mali razlog zašto odbija poslovanje strane banke, ali i ne mora', rekao je Pahor. Slovenski premijer je dodao da ga više od mogućeg uskraćivanja licence za poslovanje Nove Ljubljanske banke (NLB) u Hrvatskoj brine to ima li ona kapacitet da i dalje bude jače prezentirana u regiji budući da postoje prijedlozi da se ona povuče iz nekih zemalja u kojima već djeluje.

Pahor je međutim istaknuo da izjavu hrvatske vlade kako je spremna na pregovore o štedišama Ljubljanske banke pod okriljem BIS-a i prema sporazumu o sukcesiji bivše SFRJ smatra velikim uspjehom za svoju vladu koji je javnost možda premalo razumjela.

'Nakon mnogo godina postigli smo ono što je Slovenija i željela, a to je da se pregovori vrate u Basel', rekao je slovenski premijer. Pahor je dodao kako osobno smatra da bi tu činjenicu trebalo iskoristiti kako bi se riješila i ostala 'sukcesijska' pitanja koja postoje među državama nastalim na području bivše Jugoslavije.

'Mislim da bi se stvari mogle riješiti u paketu jer nisu posrijedi samo štediše nego i veleposlanstva bivše države u inozemstvu i druga sukcesijska pitanja. Zašto sadašnji trenutak ne bi iskoristili da ih sada sve riješimo i zatvorimo?', upitao se Pahor retorički.

Slovenski premijer rekao je da će se o tome i dalje konzultirati sa svojim savjetnicima, te da će ideju i rješavanju sukcesijskih pitanja u paketu iznijeti pred liderima u regiji u kojoj planira skorašnju turneju.

Za rješavanje pitanja sukcesije u paketu bilo bi potrebno 'nešto hrabrosti, političke volje i razumijevanja oporbe' u svim državama kojih se to tiče, istaknuo je Pahor.