okrugli stol

Pravovremeno pružanje pomoći djeci žrtvama nasilja

11.04.2019 u 15:38

Bionic
Reading

Zadaća je svih sudionika u procesu zaštite djece od nasilja stvaranje društva koje ne tolerira nasilje ni u kojem obliku, ne samo unapređenjem i usklađivanjem strategija i provedbenih propisa, već i praktičnim promjenama u zaštiti djece integriranim pristupom, ranim prepoznavanjem rizika i poduzimanjem pravovremenih i adekvatnih mjera svih stručnjaka, istaknuto je u četvrtak na okruglom stolu o zaštiti djece od svih oblika nasilja

Pravovremenim prepoznavanjem i zaustavljanjem nasilja pružamo djeci pomoć u prevladavanju posljedica nasilja i šaljemo im jasnu poruku da nam je njihova sigurnost važna, poručeno je s okruglog stola koji je organiziralo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Obratiti pozornost i na slučajeve sumnje na nasilje

Ministrica Nada Murganić istaknula je da su, bez obzira kada i gdje započinje nasilje, svakako najveće žrtve djeca, stoga je nužno staviti djecu u poseban fokus.

'Međuresorna suradnja nam je svakako značajna i zbog toga je Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, koji se trenutno nalazi u javnoj raspravi, na neki način poboljšanje. Cilj je senzibilizirati javnost i stručnjake da obrate pozornost na nasilje ne samo kada imamo konkretna saznanja i dokaze, nego i u slučaju sumnje na nasilje, što je važno pogotovo kod patronažnih sestara u predškolskim ustanovama i školama', kazala je Murganić.

Dodala je da kako ti sustavi reagiraju u najranijoj fazi uočavajući rizike od pojave nasilja, kada je moguće prevenirati i sprječiti najgore oblike nasilja.

'Nasilje je prestrašno kada se dogodi u djetetovoj obitelji, bilo da je ono žrtva ili svjedok nasilničkog ponašanja, ali isto tako trebamo otvoriti oči i prevenirati nasilje među vršnjacima. Onako kako reagiramo na vršnjačko nasilje, tako ćemo ubuduće odgojiti odraslu generaciju', poručila je Murganić.

Trenutni protokol bez ikakve ideje reciprociteta u razmjeni informacija

Marina Ajduković iz Studijskog centra socijalnog rada kaže da je trenutni protokol bez ikakve ideje reciprociteta u razmjeni informacija u sektorima i odgovornosti za nečinjenje onoga što je u protokolu navedeno i bez jasnoća kakva treba biti edukacija o kojoj svi danas puno pričaju.

'Ključno je uspostaviti međuresornu suradnju. To znači da se svaki sustav s drugim sustavom - pravosuđa, zdravstva, socijalne skrbi ili obrazovanja, treba odnositi s poštovanjem, uložiti u razumijevanje što oni rade, početi dijeliti zajednički jezik i jasno staviti pravo i dobrobit djece kao prioritet političke agende', naglasila je.

Ajduković smatra da se o nasilju puno govori, ali se djeca često zaboravljaju. 'Treba nam sigurna obitelj da bi djeca bila sigurna, a postojeći protokoli, u kojima nedostaju ključni aspekti, trebaju se revidirati i učiniti akcijskim. Trebamo s poštovanjem i interesom razmišljati jedni o drugima, a ne tko je pametniji, mudriji, jači i čija je riječ zadnja', poručila je.

Anita Matijević iz Ministarstva unutarnjih poslova naglasila je da se godinama bilježi sve veći broj otkrivenih slučajeva nasilja nad djecom, a lani je zabilježeno 5180 kaznenih djela počinjenih na štetu djece i obitelji.

Ove godine povećanje kaznenih djela na štetu djece za 20 posto

Ove godine u prva tri mjeseca zabilježeno je povećanje kaznenih djela na štetu djece za 20 posto, prije svega povreda prava djeteta, a to se, istaknula je Matijević, povezuje s određenom senzibilizacijom javnosti za taj problem i ohrabrivanjem građana da prijavljuju sumnje na zlostavljanje djece.

'Roditelji i bliža okolina trebali bi adekvatno i pravovremeno reagirati kada postoje sumnje na zlostavljanje. Važno je što ranije odreagirati i prepoznati simptome jer ako se oni ne prepoznaju na vrijeme moguće su različite posljedice, poput osjećaja nesigurnosti i bespomoćnosti djeteta, što onda može voditi cijelom nizu emocionalnih poteškoća', upozorila je Ljubica Paradžik iz Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež Zagreb.

Pomoćnica ministra pravosuđa Vedrana Šimundža-Nikolić smatra da sva nadležna tijela i organizacije civilnog društva moraju provoditi preventivne mjere da bi suosjećali i shvatili žrtvu, osnažili sustav podrške, sve kako se žrtva, a posebno dijete, ne bi osjetila napuštenom i proživjela novu viktimizaciju i traumatizaciju.