Na 'meti' neće biti samo zatvori i pritvori, već i policijske jedinice za zadržavanje, psihijatrijske bolnice, ali i druge ustanove u kojima se zbrinjavaju psihički bolesne osobe, maloljetnici s poremećajem u ponašanju, te starije i nemoćne osobe.

Radi se o nadzoru više od 500 raznih ustanova (7 kaznionica, 14 zatvora, 2 odgojna zavoda, 4 psihijatrijske bolnice, 175 policijskih postaja, te više od 300 ustanova iz područja socijalne skrbi).

'I do sada smo nadzirali rad tih ustanova, bilo da smo reagirali na pritužbe građana, bilo da smo sami odlazili u kontrolu, no sada je riječ o formiranju posebnog tijela prema Opcijskom protokolu uz Konvenciju protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja', rekao je pučki pravobranitelj Jurica Malčić navodeći da je Hrvatska još prije tri godine potisala Protokol, ali nije ispoštovala obaveze koje iz njega proizlaze.

Po novome načinu kontrole ustanova u kojima se osobe lišavaju slobode sve bi se provjere radile temeljitije, a ekipa pučkog pravobranitelja imala bi daleko više ovlasti nego ih ima sada. Tako će ubuduće moći pregledati svu dokumentaciju, intervjuirati zaposlenike, voditelje ustanova, ali i štićenike, odnosno pritvorenike ili zatvorenike.

U takvoj temeljitijoj kontroli za očekivati je da bi pučki pravobranitelj bio u prilici i sam otkriti zlouporabe kakva je, primjerice, prošle godine otkrivena u Psihijatrijskoj bolnici Lopača gdje su Riječanku Anu Dragićević roditelji dali zatvoriti sa 16 godina i ostavili je pet godina da se liječi od lezbijstva.

U Uredu pučkog pravobranitelja su zadovoljni proširivanjem ovlasti, no upozoravaju da ih neće moći provoditi ukoliko se ne ulože dodatna sredstva u njihov rad. Da bi uopće mogli obilaziti navedene ustanove potreban im je barem još jedan automobil (imaju svega dva vozila!), a nužno će im biti i zapošljavanje još nekoliko ljudi, dok će se povećati i svi ostali troškovi.