Docentica katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Sunčana Roksandić Vidlička za Dnevnik N1 govorila je o odgovornosti liječnika za neasvjesno liječenje i objasnila praksu koja će se odnosi i na slučaj podizanja optužnice za to djelo vezano uz slučaj smrti dječaka Gabrijela iz Metkovića
Općinsko državno odvjetništvo u Metkoviću je, u povodu smrti dječaka 2018., nakon provedene istrage, podiglo optužnicu protiv tri liječnice i jedne medicinske sestre zbog počinjenja kaznenog djela protiv zdravlja ljudi nesavjesnim liječenjem.
'Postoji uhodana praksa i zna se da se u sudskom postupku treba dokazati da su ispunjena bića kaznenog djela nesavjesnog liječenja, tj. da su prekršena pravila liječničke struke, odnosno da se djelovalo suprotno očekivanim postupanjima, što je završilo tragičnim posljedicama', rekla je Roksandić Vidličk za N1.
'Kada je u pitanju odgovornost zdravstvenih radnika, nemoguće je provesti ovakav postupak kaznene naravi bez nalaza i mišljenja vještaka, analize medicinske dokumentacije i utvrđivanja okolnosti slučaja – što je bilo određenog dana, kakvo je bilo stanje dječaka', objasnila je.
vezane vijesti
Koliko je sudska praksa u tom pogledu ujednačena, koliko brzo se donose presude?
'Potrebno je da sud ustanovi sve okolnosti. Ne treba prejudicirati da će postupak trajati godinama, dosta ih ne traje godinama. Smisao je da sve ide najbrže koliko može ići. Ovisi o nalazima, mišljenjima, kada će suprotna strana moći dati odgovor… Mislim da će to ići dovoljno brzo', rekla je Roksandić Vidlička.
Kazneno pravo je ultima racio pravo, dolazi zadnje i ne može riješiti sve nedostatke sustava, naglasila je.
'Prema istraživanjima, ako dođe do neželjenog ishoda, pacijenti bi željeli doznati što se dogodilo. On ne mora biti nužno posljedica nehajnog ponašanja liječnika i potrebno je utvrditi kako je nastala. Greška često u medicinskim postupcima ne nastaje sama od sebe. Ako mi te greške počnemo točno bilježiti, analizirati kako je do toga došlo, kakav je organizacija zdravstvene zaštite, je li prisutna potrebna oprema, rade li liječnici predugo… Niz treba utvrditi i bilo bi dobro zabilježiti te postupke i zabilježiti gdje je najvjerojatnije da će doći do neke greške, kako bi se sustav poboljšao', istaknula je Roksandić Vidlička.
'Liječnici odgovaraju – mogu odgovarati disciplinski, kazneno, za naknadu štete. No oni bi sami htjeli da postoji sustav da dolazi do naknade štete za pacijente, i to relativno brzo, ako se utvrdi da je nastala greška, koja ne mora biti namjerna', rekla je Roksandić Vidlička.
Kaže kako nije točno da će liječnici vještaci štititi svoje kolege u postupcima.
'Liječnici se moraju voditi svojim načelima i obavljati svoj posao sukladno pravilima postupka. Teško je tvrditi da je u svakom postupku nalaz i mišljenje vještaka takvo da štiti kolege. To se može reći za bilo koju profesiju, novinare, pravnike. To je ekstremno i ne bih se s tim složila. No zato je potrebno da nalaz i vještačenje dobije vještak koji je specijalist određene struke, koji ne smije biti u sukobu interesa, osoba koja nije vezana za bolnicu i zdravstveni sustav gdje se provodi vještačenje.
U svakom pojedinom segmentu druga strana ima pravo pobijati nalaz vještaka. Nije zabranjeno propitivati svaki nalaz i mišljenje vještaka. To pridonosi tome da se presuda bazira na provjerenim činjenicama', kazala je Sunčana Roksandić Vidlička za N1.
