SLOM BORBE PROTIV NEZAPOSLENOSTI

Prava istina o slomu Mrsićevih mjera gora je nego što ste mislili

03.04.2014 u 09:16

Bionic
Reading

Kada je ministar rada i mirovinskog sustava prošloga tjedna objavio kako se do daljnjega obustavljaju mjere za poticanje zapošljavanja jer u državnoj blagajni više za to novca nema, fokus javnosti stavljen je samo na dokidanje mjere za zapošljavanje mladih bez radnog iskustva. No šaptom je pao cijeli niz mjera koje su poticale zapošljavanje

No koliko je od ukupno 42 mjere za poticanje zapošljavanja privremeno obustavljeno, točno ne zna ni samo Mrsićevo ministarstvo. Naime, uputili su nas da odgovor potražimo na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Tamo nam kažu da trenutačno nema sredstava ni za jednu od 42 mjere: ni za osobe s invaliditetom, ni za poticanje zapošljavanja žena, ni za Rome, kao niti za osobe starije životne dobi.

Kada smo Ministarstvo rada pitali je li to doista istina, kažu da nisu baš sve mjere obustavljene. 'Trenutačno se ugovaraju zahtjevi za potpore za zapošljavanje za osobe s invaliditetom, dugotrajno nezaposlene osobe, žene, romsku nacionalnu manjinu, stalni sezonac', objašnjavaju nam pismeno. Usto usmeno dodaju da su osigurana sredstva za pet mjera od navedene 42. Na naš upit o konkretnim mjerama za koje još imaju sredstava od ukupno 42 čiji popis možete vidjeti ovdje, ne odgovaraju konkretno jer je svaki slučaj, kažu, individualan. No kakofoniji tu nije kraj.


Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak kaže nam da 'prema podacima dobivenima iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, mjere za poticanje zapošljavanja privremeno se obustavljaju i za nezaposlene osobe s invaliditetom'. Dakle, pravobraniteljica je upravo od Mrsićeva ministarstva dobila informaciju da za zapošljavanje invalida novca nema.

Vratimo se na Ministarstvo; ono pak kaže da se 'subvencije nisu i neće se smanjivati, posebice za osobe s invaliditetom. One i dalje iznose 75 posto bruto plaće kao potpora za zapošljavanje osobe s invaliditetom'.

'U 2014. godini u mjerama aktivne politike zapošljavanja nalazi se trenutačno 30.811 korisnika. Od čega su u potporama za zapošljavanje i usavršavanje 6.140 osoba, u samozapošljavanju 4.933 osobe i potporama za očuvanje radnih mjesta 742 osobe. U mjeri javni radovi ukupno je 2.984 osoba, u mjeri stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa ukupno je 15.652 osoba, a u mjeri obrazovanje nezaposlenih osoba za potrebe tržišta rada 360 osoba. Dostavljena dokumentacija za sve zahtjeve koji se sada neće moći riješiti bit će priznata u ponovljenom pozivu i očekujemo da će se na javni poziv javiti svi poslodavci koji žele aplicirati na korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja', kažu nam u Ministarstvu.


Zanimljivo, dakle, ako vas zanima imate li i dalje mogućnost korištenja mjera za poticanje zapošljavanja, nema vam druge nego sreću okušati na samoj 'Burzi' pa vidjeti ima li još koja preostala kuna. Da ironiziramo, veće su vam mogućnosti ako ste ženska osoba s invaliditetom, uz to pripadate romskoj nacionalnoj manjini i dulje vrijeme ste nezaposleni. U tom slučaju će možda naći neku mjeru koja odgovara barem jednoj od navedenih stavki.

Dok oni jedni druge demantiraju ne pružajući građanima jasnu informaciju, donosimo mjere za poticanje zapošljavanja koje su pale u sjenu nakon što je ministar Mirando Mrsić na konferencije za medije javnost izvijestio samo o tome da više nema novca tek za tri mjere: one za zapošljavanje mladih bez iskustva, za samozapošljavanje i komunalne radove.

Mjere koje su 'šaptom pale'

Tako je među ukinutim mjerama jedna koja se zove 'Pola-pola', namijenjena osiguranju zaposlenja nezaposlenih osoba kojima prijeti dugotrajna nezaposlenost i socijalna isključenost. Ciljane skupine su hrvatski branitelji, djeca i supružnici poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, roditelji s četvero i više malodobne djece, roditelji djece s posebnim potrebama, roditelji djece oboljele od malignih bolesti, samohrani roditelji, povratnici s odsluženja zatvorske kazne, osobe na uvjetnoj kazni, liječeni ovisnici, žrtve trgovanja ljudima, žrtve obiteljskog nasilja, azilanti, mlade osobe koje su izašle iz sustava skrbi domova za djecu…

Nema više sredstava ni za mjeru Rad i nakon ljeta (potpora za zapošljavanje u turizmu). Ukinute su i potpore za samozapošljavanje koje trenutačno koriste 4.932 osobe koje su uz taj poticaj nakon što su ostale bez posla same sebe zaposlile u obrtu ili tvrtki. Riječ je o jednoj od popularnijih mjera.

Ukinute su i potpore za mjere usavršavanja, kao i mjere za obrazovanje nezaposlenih kako bi postali konkurentniji na tržištu rada. Zanimljivo je da je među njima i mjera pod nazivom 'Znanje se isplati' koja je omogućavala prekvalifikaciju nezaposlenih u skladu s potrebama tržišta. Nema sredstava ni za mjeru opismenjavanja namijenjena nezaposlenima koji nemaju završenu osnovnu školu.

Iako je hrvatska praksa pokazala kako tek mali broj ljudi barata znanjem o izvlačenju sredstava iz EU fondova zbog čega su do sada propadali milijuni eura, ukinuta je i mjera koja je trebala riješiti taj problem. EU i zanimanja budućnosti mjera je za jačanje 'zapošljivosti mladih osoba kroz stjecanje novih znanja i vještina te jačanje kapaciteta za povlačenje sredstava iz EU fondova'.

Ukinuta je mjera pomoću koje su se zapošljavale mlade osobe koje su kao asistenti u nastavi pomagale djeci s poteškoćama u učenju. Ukinuta je i mjera koja je poticala na zapošljavanje osoba koje bi pomagale onima koji napuštaju smještaj u domu i pomagale im da se lakše uklope u svakodnevni život izvan institucije. Riječ je o mjeri koja je pratila proces deinstitucionalizacije domova socijalne skrbi. Za sada se možemo pozdraviti i od mjera za zapošljavanje na javnim komunalnim radovima, nevladinu sektoru, i mnogim drugima.

Pljuska i iz EU-a: To je nepromišljen i loš potez

Mrsićev potez prokomentirao je i Janer Cane, zamjenik Opće uprave za zapošljavanje Europske komisije nazvavši ga nepromišljenim i lošim jer uzrokuje diskontinuitet te je istaknuo da efikasnost i održivost moraju biti ispred brzine s naglaskom na socijalni dijalog.

Hrvatska zauzima poražavajuće treće mjesto u Europi sa 49,8 posto mladih bez posla. Iza nas su samo Grčka sa 58,3 posto i Španjolska sa 54,6 posto.
No u Europi postoje i svijetli primjeri.

Finska je razvila sveobuhvatan program Jamstvo za mlade. U procjeni Eurofounda iz 2011. 83,5 posto mladih u potrazi za poslom primilo je uspješnu ponudu u roku od tri mjeseca od prijave na zavod za zapošljavanje. Zahvaljujući finskom programu, stvaranje ponuda prilagođenih pojedinačnim mladim osobama ubrzalo se te se zahvaljujući tome smanjila nezaposlenost.

Austrija je među zemljama s najnižim stopama nezaposlenosti kod mladih u EU-u sa 10,5 posto po statistici iz siječnja 2014. Razlog tome je dobrovoljna suradnja između poslodavaca, zaposlenika i države koja omogućava uravnoteženost interesa svih strana. Upravo ovakav tip suradnje osigurava pripravništvo svim mladima po završetku školovanja, a sukladno razini postignutog obrazovanja. Kvalitetno i plaćeno pripravništvo prvi je, a time i najvažniji korak prema pozitivnoj i produktivnoj radnoj budućnosti.