RAZORNE NUSPOJAVE SIROMAŠTVA

Postajemo li zbog života na rubu egzistencije bolesna nacija?

27.12.2011 u 07:00

Bionic
Reading

Prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku, svaki peti stanovnik Hrvatske živi u siromaštvu. Uzroci siromaštva su nam više-manje poznati, no o razornim nuspojavama života na rubu egzistencije malo se govori. 'Siromaštvo nagriza zdravlje, a najviše pogađa najmlađe', upozorava nutricionistica Sandra Krstev Barać. Na trpezama oko 800 tisuća hrvatskih građana koji žive ispod granice siromaštva, ali i svih onih koji su prisiljeni štedjeti na hrani, jeftini su i nekvalitetni obroci koji se u konačnici skupo plaćaju zdravljem. Zbog štednje na hrani Hrvatima prijeti pad imuniteta te čitav niz kroničnih bolesti od dijabetesa pa do zloćudnih bolesti. Loša ishrana u djetinjstvu skraćuje životni vijek. Na udaru je i psihičko zdravlje

Stalan stres zbog egzistencijalne neizvjesnosti i val otkaza koji je ugasio 100.000 radnih mjesta mnoge su hrvatske građane gurnuli u ponor depresije, zbog čega pate i njihove obitelji.

ZDRAV TANJUR NE MORA BITI SKUP

'Iako se čini da je nemoguće jesti zdravo i pritom jeftino, uz malo planiranja i organizacije to je moguće. Barem dva puta tjedno u prehranu bi valjalo uvesti ribu. Srdelice i pastrva nisu skupe, a obiluju visokovrijednim proteinima, omega-3 masnim kiselinama i brojnim mineralima. Nadalje, ječam je jeftina i nepravedno zapostavljena žitarica koja osigurava mnoštvo prehrambenih vlakana, vitamina, minerala i fitokemikalija. Istina je da priprema jela od cjelovitih žitarica poput ječma iziskuje znatno više vremena i truda, no korist od njihove konzumacije je neizmjerna. Pri odabiru voća i povrća, preporuka je birati sezonsko i lokalno uzgojeno jer je ono, u pravilu, jeftinije. U teglicama uzgajajte vlastite začine i povrće poput cherry rajčica. Investicija je minimalna, a nagrada je svježa, sigurna i nutritivno bogata namirnica. Za pravilnu prehranu uz ograničen budžet potrebno je imati na umu da nam je dnevno potrebno mesa koliko stane u dlan, stoga je bitno kontrolirati i porcije. Na taj način se rješava više problema – hrana se ne baca, manje se troši na nju, a ujedno se ne opterećuje organizam', savjetuje nutricionistica Sandra Krstev Barać.

Depresija najviše pogađa ljude između 50 i 55 godina starosti koji ostanu bez posla. Oni su naime premladi za mirovinu, a prestari da bi lako pronašli novi posao. Iako suočeni s depresijom problem najčešće rješavaju kod svog liječnika, zamjetan je i povećani udio oboljelih od depresije među pacijentima hospitaliziranim u bolnici Vrapče. Prije tri godine na odjelima je bilo 10 posto oboljelih od depresije, a danas ih je oko 16 posto', rekao nam je dr. Vlado Jukić, ravnatelj psihijatrijske bolnice Vrapče i predsjednik Hrvatskog psihijatrijskog društva.

Socijalna psihologinja Mirjana Krizmanić pak smatra da u današnjim uvjetima krize na psihičko zdravlje nacije ne utječe samo dugotrajni život na rubu egzistencije, već i niz drugih faktora.

Na psihičko zdravlje starih osoba često utječe osamljenost, gubitak prijatelja i rođaka, djeca koja su otišla trbuhom za kruhom, loše zdravstveno stanje, često i nedostupni skupi lijekovi koji bi im možda olakšali život, pa dakako i neimaština. Sve to zajedno i još mnogo drugih individualnih razloga utječu na pojavu većeg broja staračkih depresija. Treba se u tom kontekstu prisjetiti i činjenice da mnogi ljudi koji su odradili cijeli radni staž imaju tako male mirovine da s njima jedva žive, dok mnogi koji su po vezi došli do invalidskih ili nekih drugih privilegiranih mirovina još uspijevaju i dodatno zaraditi za život', kaže dr. Mirjana Krizmanić

DANAK UZIMA I ISKRIVLJEN SUSTAV VRIJEDNOSTI

U potrošačkom društvu na emocionalno zdravlje i samopouzdanje utječe i stalan sukob između želja i mogućnosti, posebno kada se radi o željama djece i uvelike ograničenim mogućnostima osiromašenih roditelja, što posebno dolazi do izražaja u blagdanskoj sezoni kupovine poklona.

'Nekada su djeca već od malih nogu znala da ne mogu imati sve što požele. U društvu poput našeg uzori su, ili ih se barem kao takve ističe, tajkuni i osobe koje su se obogatile na sve moguće načine osim svojim radom i sposobnostima. U obitelji u kojoj se djeci odgojem nastoji izgraditi vrijednosni sustav koji ne ovisi isključivo o materijalnim dobrima može se, bez sukoba i napetosti, izdržati i teška vremena', poručuje Krizmanić.

Ipak, istraživanja su pokazala da je materijalna podloga itekako dobra odskočna daska te da je hrvatsko društvo ograničene socijalne mobilnosti i ne nudi svima jednake šanse za uspjeh. Djeca rođena u siromašnim obiteljima imaju tako manje šanse za uspjeh od djece iz dobrostojećih obitelji i obitelji intelektualaca. U većini slučajeva iz siromaštva se rađa novo siromaštvo, a hod po rubu egzistencije siromašne čini lakim plijenom raznih bolesti.

JEFTINI OBROCI SKUPO SE PLAĆAJU ZDRAVLJEM

Prema rezultatima istraživanja koje je objavila Europska banka za obnovu i razvoj, Hrvati itekako štede na hrani. Kroz dvije godine troškove prehrane srezali smo za trećinu, no hrana je i dalje ogromna stavka u kućnom budžetu te na nju trošimo više od trećine prosječne plaće. Zbog divljanja cijena hrane u svijetu će, prema procjenama Svjetske organizacija za ishranu (FAO), uskoro biti milijardu gladnih.

Da poskupljenje hrane izravno utječe na promjenu prehrambenih navika ljudi diljem svijeta, potvrđuje i istraživanje koje je provela međunarodna udruga Oxfam. Stručnjaci stoga upozoravaju - štednja na hrani će povećati troškove liječenja od čitavog niza bolesti koje nastaju kao posljedica jeftine, nezdrave prehrane. Bolesti će također smanjiti radnu sposobnost i učinkovitost radno sposobnih građana, što će se u konačnici nepovoljno odraziti i na privredu.

Ljudi su prisiljeni kupovati jeftinu, često nekvalitetnu i nutritivno osiromašenu hranu, što dugoročno može ostaviti negativne posljedice po zdravlje. Industrijska i procesirana hrana, fast food i pekarski proizvodi najčešći su odabir ljudi plitkog džepa. No tu hranu osim niske cijene krasi visok udio masnoća, energije, soli, aditiva i konzervansa te siromaštvo blagotvornih vitamina, minerala, prehrambenih vlakana i fitokemikalija. Kratkoročno, konzumenti ovakve hrane mogu očekivati pad imuniteta, iscrpljenost i umor, nesanicu, potištenost, lošu kvalitetu kose, kože i noktiju. Ono što još više zabrinjava su dugoročne posljedice - razvoj brojnih kroničnih bolesti od dijabetesa tipa 2 do kardiovaskularnih bolesti, bubrežnih oboljenja, zloćudnih bolesti i osteoporoze', upozorava Sandra Krstev Barać, magistra nutricionizma.

Naglašava da siromaštvo najviše pogađa djecu, čija prehrana mora biti raznolika i uravnotežena jer intenzivno rastu i razvijaju se. Jede li jednoličnu i nutritivno siromašnu hranu, dijete može imati ozbiljne i dugoročne posljedice. Osim tjelesnih nedostataka, poput neadekvatnog rasta i razvoja, može se očekivati i zastoj u kognitivnom razvoju, a posljedično i lošiji rezultati u školi u usporedbi s vršnjacima čija je prehrana adekvatna. Također, nerijetko dolazi do anemije, probavnih tegoba, čestih infekcija i gomilanja suvišnih kilograma. Nekvalitetna prehrana djece je podloga za razvoj čitavog niza kroničnih i degenerativnih bolesti u odrasloj dobi, a istraživanja pokazuju i da je životni vijek nepravilno hranjene djece kraći

I dok su djeca najosjetljivija na opasne nuspojave 'stezanja remena', žrtve siromaštva su u najvećem broju umirovljenici kojih je u Hrvatskoj preko 200 tisuća. Pod najvećim rizikom od siromaštva su samci, posebno žene starije od 65 godina. U vojsku siromašnih, čiji se broj popeo na 800 tisuća, regrutirani su i nezaposleni čiji je broj premašio 300 tisuća, zatim radnici koji rade, a ne primaju plaću te poljoprivrednici. Ukratko, siromašna je svaka četveročlana obitelj u čiji se dom godišnje slije manje od 42 tisuće kuna te samac čiji je mjesečni prihod manji od 2100 kn.

Siromašnih bi bilo još 25 posto više da socijalna država ne gasi požar raznim naknadama, poput primjerice naknada za nezaposlene i prekvalifikaciju te naknada za bolovanje i rodiljnih naknada, socijalne pomoći, stipendija za školovanje i sl.

Zastrašujuće stoga zvuče crne prognoze Svjetske banke prema kojima će u 2012. u Hrvatskoj porasti nezaposlenost, vanjski dug i vrijednost eura, dok će BDP pasti, zbog čega nas vrlo vjerojatno čeka repriza recesije