ANALITIČARI O IZBORIMA U SAD-U

Poručuje li Trumpov pobjednički govor da je (barem malo) došao sebi?

09.11.2016 u 16:48

Donald Trump novi je predsjednik SAD-a

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Bionic
Reading

Pobjeda republikanca Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u iznenadila je mnoge analitičare i političare u ostatku svijeta. Nakon iznimno oštre kampanje u kojoj se nisu birala sredstva postavlja se pitanje što sad, u kojem će smjeru Donald Trump povesti najmoćniju silu svijeta?

Politolog i stručnjak za međunarodne odnose Dario Kuntić priznaje da je pobjedaDonalda Trumpa iznenadila i njega. Kuntić kaže je Trumpova pobjeda posebno iznenadila Europljane koji su potiho navijali za demokratsku kandidatkinju Hillary Clinton jer su smatrali da će ona bolje čuvati transatlantsko partnerstvo i biti naklonjenija suradnji s Europom. Europa strahuje od geostrateškog jačanja i pozicioniranja Rusije, o čijem vođi je Trump tijekom kampanje govorio u superlativima.

'Trump smatra da američki partneri, posebno u NATO-u, trebaju preuzeti više odgovornosti na svoja leđa što uključuje i veće izdatke za obranu. Nije za to da se američki saveznici šlepaju na američku moć nego da i sami preuzmu dio obveza na sebe', objašnjava Kuntić.

Koji je ključ poraza Hillary Clinton na izborima?

Politolog smatra da ona nije uspjela animirati veći broj crnih glasača koji su joj bili naklonjeni da iziđu na birališta, a ni Latinoamerikanca. Drugi je razlog taj da dio ljudi koji smatraju da treba snažnije raditi na otvaranju novih radnih mjesta i jačanju proizvodnog sektora vjeruje da Trump može učiniti više za njih nego Clinton jer je biznismen. Međutim, nastavlja Kuntić, činjenica je da je afera mailovi, kada je Clinton slala mailove s nezaštićenog servera, ostavila traga jer su taj potez mnogi smatrali ugrozom nacionalne sigurnosti premda je FBI odbacio pokretanje istrage. 'Bez obzira na to koliko je Clinton pokušavala marginalizirati aferu, ona je ipak djelomično utjecala na birače', ocjenjuje Kuntić. Posljedično Trump je osvojio ključne swing state (države s podijeljenim brojem birača koji biraju demokrate ili republikance). 'Osvojio je Floridu, Ohio, Sjevernu Karolinu, Pennsylvaniju to su države koje nose značajan broj elektora i iako je Clinton uzela 55 elektora u Kaliforniji, nije bilo dovoljno jer je ipak većina država glasovala za Trumpa', navodi Kuntić.

Što možemo očekivati od Trumpa?

Politolog kaže da je najneizvjesnija stvar to što ne znamo kako će se Trump ponašati jer se do sada pokazao nepredvidivim. U pobjedničkom govoru nakon izbora prilikom obraćanja javnosti ipak je pokazao dozu pragmatičnosti i staloženosti. 'U prvih par rečenica odmah je pohvalio Clinton i čestitao joj na teškoj borbi. Zatim je kazao da je spreman na suradnju sa svima koji su spremni surađivati s Amerikom. Mada je, naravno, istaknuo što su američki interesi', kaže politolog.

S druge strane najveći su upitnici oko Bliskog istoka, Rusije i Kine. 'Najavljivao je kako je spreman na dijalog s Rusijom i kako te tenzije između Zapada i Rusije nisu potrebne. Naravno, nije ponudio nikakva rješenja kako će to realizirati, posebno jer s druge strane imamo ambicioznog lidera Vladimira Putina pa će to biti sud dvaju velikih egoista', napominje Kuntić.

Također Trump je često prozivao Kinu zbog manipulacije valutama i krađe patenata i njezino članstvo u WTO-u, a s obzirom na to da se sve snažnije pozicionira u istočnoj Aziji, vidjet ćemo hoće li Amerika nastaviti politiku geostrateškog zaokreta prema Aziji ili će doći do nekih modifikacija. Na Bliskom istoku je govorio da je Obama premalo učinio da bi se pobijedila Islamska država što će zahtijevati veći angažman ondje. 'Često je bio nekonzistentan u izjavama i dosta je šetao i trebat ćemo vidjeti kako će se odrediti', zaključuje Kuntić.

Goran Bandov
, stručnjak za međunarodne odnose i međunarodno javno pravo, izvanredni profesor, prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, kaže da su američki izbori rezultat iscrpljujuće neizvjesne mrtve utrke kojoj smo svjedočili posljednjih mjeseci između kandidata Demokratske i Republikanske stranke. 'Kandidati zelenih Jill Stein i libertarijanaca Gary Johnson nisu imali realnu šansu zbog specifičnosti američkog izbornog sustava koji daje sve elektorske glasove gotovo u svim državama onome kandidatu koji osvoji najviše glasova u pojedinoj državi', kaže Bandov. Analize ukazuju, nastavlja, na to kako je Donald Trump uspio motivirati osobe koje se osjećaju gubitnicima globalizacije i tranzicije da mu daju svoj glas, dok Hillary Clinton nije uspjela zadobiti snažniju podršku latinoameričke i afroameričke zajednice, a ni mlađe urbane generacije, zajednica koje su značajno pomogle predsjedniku Barack Obami, također predstavniku Demokratske stranke, da osvoji predsjedničku poziciju. 'Trump je usto vrlo uspješno iskoristio svoje retoričke i marketinške vještine šaljući jasne poruke svojim potencijalnim biračima, posebice u ruralnim dijelovima SAD-a. Slijedom toga, rezultat izbora nije iznenađenje', smatra stručnjak za međunarodne odnose.

Kampanja dodatno podijelila američko društvo

Ocjenjuje da je američko društvo značajno podijeljeno, a kampanja je samo doprinijela daljnjem produbljivanju socijalnih podjela. 'Kampanja je obilovala vrlo oštrim izjavama kako kandidata Demokratske tako napose kandidata Republikanske stranke, poticala na produbljivanje podjele američkog društva te stvarala nesigurnost otvarajući mogućnost za nova, drugačija, radikalnija rješenja', kaže Bandov. Ipak, već prvi pobjednički govor Donalda Trumpa, smatra, ukazuje na to da će se on posvetiti stabilizaciji i uspostavljanju normalizacije u američkom društvu. Zapravo, kaže, podijeljena društva krhka su i nestabilna, što je sigurno nepoželjno i  Trumpu i SAD-u, ali i cijelom liberalno-demokratskom svijetu, koji zapravo treba snažan SAD.

Što očekuje svijet?

'Iako je Trumpova retorika bila vrlo oštra i možemo očekivati vrlo tvrdu vanjsku politiku SAD-a u njegovu mandatu, za vjerovati je da će implementacija biti racionalnije postavljena te da se načela vanjske politike te politike nacionalne sigurnosti u značajnoj mjeri neće mijenjati', vjeruje stručnjak za međunarodne odnose. Zemlje partneri SAD-a u regijama Daleki istok, Bliski istok i Europa očekuju produbljivanje partnerske suradnje. 'S druge strane, i Rusija, kao država s kojom SAD posljednjih godina ne ostvaruje najuspješniju suradnju, također očekuje radikalniju promjenu u međudržavnim odnosima', tvrdi Bandov. Kako će SAD reagirati u mandatu Trumpa, još ne možemo s punom sigurnošću tvrditi. Upravo zbog toga je ključno koje će osobe biti izabrane za vođenje vanjske politike i politika nacionalne sigurnosti SAD-a u mandatu predsjednika Trumpa.

Što očekuje Hrvatsku?

'Hrvatska je u krugu država koje imaju stratešku povezanost sa SAD-om, kako zbog njezinog članstva u NATO-u i EU-u tako i njezine pozicije u krhkoj regiji Jugoistočne Europe. Dakako, jako je bitno da i Hrvatska vodi proaktivnu politiku koja bi dodatno osnažila njezinu poziciju unutar NATO-a i EU-a, ali i u partnerskom odnosu sa SAD-om', zaključio je Bandov.